Francuski zastupnici u ponedjeljak su izglasali nepovjerenje premijeru Françoisu Bayrouu, gurajući zemlju u novu političku krizu i ostavljajući je bez vlade u trenutku sve većeg ekonomskog pritiska i geopolitičkih napetosti.
Ukupno je 364 zastupnika glasalo protiv Bayroua, a 194 za njega, nakon što je sam zatražio glasovanje u pokušaju da progura nepopularan plan uštede od 44 milijarde eura, koji je uključivao ukidanje dvaju državnih praznika i zamrzavanje državne potrošnje.
Bayrou će sada biti prisiljen podnijeti ostavku nakon samo devet mjeseci na vlasti, slijedeći put svog prethodnika Michela Barniera, koji je izgubio glasovanje o nepovjerenju prošlog prosinca. Njegov odlazak ostavlja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona s vrlo malo prihvatljivih opcija, piše CNN.
Investitori su uznemireni
Prinosi na francuske državne obveznice – odnosno kamatne stope koje traže investitori – porasli su iznad prinosa na španjolske, portugalske i grčke obveznice, koje su nekoć bile u središtu dužničke krize eurozone. Moguće smanjenje kreditnog rejtinga Francuske u petak zadalo bi novi udarac njezinom ekonomskom položaju u Europi.
“Imate moć srušiti vladu, ali nemate moć izbrisati stvarnost“, rekao je Bayrou zastupnicima u ponedjeljak prije glasovanja. “Stvarnost će ostati neumoljiva: rashodi će nastaviti rasti, a teret duga, već sada nepodnošljiv, postajat će sve teži i skuplji.“
Što slijedi?
Čak i prije glasovanja, sama mogućnost Bayrouova pada izazvala je pozive predsjedniku da odstupi, iako je obećao odraditi svoj mandat do kraja. Ikona krajnje desnice Marine Le Pen zahtijevala je raspuštanje parlamenta, ali novi izbori gotovo bi sigurno ojačali njezinu stranku i dodatno rascjepkali francuski parlament.
Drugi mogući put bio bi da Macron imenuje prijelaznu vladu dok traži novog premijera, pri čemu su među favoritima ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu i ministar pravosuđa Gérald Darmanin – no ta bi funkcija gotovo sigurno bila „otrovan kalež“.
U slučaju novih parlamentarnih izbora, nedavna anketa Elabe pokazuje da bi Nacionalna fronta izašla kao pobjednik, ljevica bi bila druga, a Macronov centristički blok daleko treći. (N1)