Hrvatski sabor ovaj tjedan raspravlja o devet točaka, među kojima i o Zakonu o regionalnom razvoju RH, o transparentnosti u političkom oglašavanju, o stanju u zatvorskom sustavu u 2024.
Izvješće o radu zatvorskog sustava za 2024., koje pokazuje da je na kraju te godine u sustavu boravilo gotovo pet tisuća osoba lišenih slobode (njih 4.965), što je 11, 7 posto više u odnosu na godinu prije, raspravit će na početku radnog tjedna, u utorak.
Veliku većinu zatvorenika činili su muškarci (93,64 posto), što je relativno stabilan trend tijekom godina.
U odnosu na 2023., kada je u zatvorskom sustavu zaprimljeno 2333 stranih državljana, u 2024. zaprimljeno ih je 3508, što je povećanje za 50,36 posto.
U odnosu na ukupan broj zaprimljenih osoba lišenih slobode, istražni zatvorenici činili su 51,53 posto te populacije. U istražni zatvor u predmetnoj su godini zaprimljena 82 maloljetnika, 75 dječaka i sedam djevojčica, uglavnom za djela protiv imovine i javnog reda.
Kronična prekapacitetnost (prosječno 4.939 osoba na 4.052 zakonska mjesta) i nedostatak osoblja, problemi su s kojima se zatvorski sustav suočava, upozoreno je na saborskim odborima. U Vladi su svjesni ukupnog kapaciteta sustava, zbog čega je, ističu, počela izgradnja modularnih zatvora u Varaždinu i Lipovici-Popovači, a u planu je i treći u Požegi.
Sabor raspravlja i o konačnom prijedlogu Zakona o kreditnim institucijama, kojem je cilj povećati otpornost bankarskog sustava te ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja. Bankama se uvodi i obveza izrade internih metodologija utvrđivanja strukture naknada za usluge koje nude potrošačima.
U srijedu o regionalnom razvoju države
U srijedu će zastupnici raspravljati o novom zakonu o regionalnom razvoju Hrvatske koji predviđa osnivanje triju novih tijela, odnosno vijeća: za regionalni razvoj, za lokalni i za urbani razvoj.
Smisao im je, objasnila je resorna ministrica Nataša Mikuš Žigman, dodatno osnaživanje višerazinskog dijaloga i partnerstva s općinama, gradovima i županijama.
Predlaže se i osnivanje savjeta kao međuresornih savjetodavnih tijela za potrebe koordinacije regionalnih politika i to – savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, savjeta za Sjever, savjeta za Središnju Hrvatsku i savjeta za Jadransku Hrvatsku.
Konačan tekst zakona o provedbi Uredbe EU-a o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, tema je o kojoj će zastupnici raspravljati u četvrtak.
Pojam političkog oglašavanja sada obuhvaća i šire društvene teme koje nisu izravno vezane uz izbore ili referendume, a jedna od bitnih odredbi jest da se tri mjeseca prije izbora uvodi potpuna zabrana političkog oglašavanja koje financiraju sponzori izvan EU-a.
No, prema mišljenju stručnjaka, najvažnija odredba uredbe jest da svaki politički oglas mora biti jasno označen kao takav. Uredba se primjenjuje na području cijele EU, a svaka država članica imenuje nadležna tijela za provedbu u praksi. U Hrvatskoj su to Agencija za elektroničke medije (AEM), Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Nakon što odrade ovaj tjedan u Saboru, zastupnici će tjedan dana biti izvan njega, kako bi radili na terenu. (B.B.B./HRT/Hina)
