Dok se Ukrajina smrzava, nastavljaju se teški pregovori u Abu Dhabiju
Novi krug trojnih pregovora u kojima sudjeluju delegacije Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država počeo je u srijedu u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, Abu Dhabiju, objavio je Rustem Umerov, voditelj ukrajinske pregovaračke delegacije. “Pregovarački proces je počeo u trilateralnom formatu: Ukrajina, Sjedinjene Države i Rusija. Rad će se nastaviti u odvojenim skupinama, s naglaskom na specifična područja, nakon čega se planira ponovna sinkronizacija stavova”, izjavio je Umerov.
Kao što je bilo u prvom krugu, pregovara se iza čvrsto zatvorenih vrata i nema curenja informacija. To sugerira da se vode ozbiljni razgovori, iako sumnjamo da je moguć skori mir jer Rusi inzistiraju da Ukrajina napusti Donbas, što bi bila de facto kapitulacija.
Rusko izaslanstvo na pregovorima u Abu Dhabiju predvodi Igor Kostjukov, načelnik Glavne obavještajne uprave Glavnog stožera ruskih oružanih snaga. Američku stranu predstavljaju posebni izaslanik Donalda Trumpa Steve Witkoff i zet američkog predsjednika Jared Kushner. Ukrajinu, među ostalima, predstavljaju tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Rustem Umerov i šef predsjedničkog ureda Kiril Budanov.
Prvi krug trilateralnih pregovora između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država održan je u Abu Dhabiju 23. i 24. siječnja. Američki državni tajnik Marco Rubio u Kongresu je 28. siječnja izjavio da u mirovnom planu još nije riješeno samo teritorijalno pitanje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tih je dana izjavio da se teritorijalno pitanje može riješiti samo osobnim sastankom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a ovaj je zauzvrat opet napao ukrajinske gradove. Njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov objavio je da će “Rusija nastaviti rat protiv Ukrajine sve dok Kijev ne donese odgovarajuće odluke za mirno rješenje”.
Unatoč agresiji, imaju razumijevanje Donalda Trumpa. “Vladimir Putin je održao obećanje da će obustaviti napade na ukrajinski energetski sektor tijekom hladnog vremena. Održao je riječ. Znate, to je dugo vrijeme. Jedan tjedan je dugo vrijeme. Bili bismo zadovoljni bilo čime jer je tamo sada jako, jako hladno, ali on je održao rok od nedjelje do nedjelje”, rekao je Trump, pa kao da je to nevažno dodao da je Putin nakon isteka “energetskog primirja” Ukrajincima zadao snažan udarac.
Skoro cijeli siječanj Rusija je onesposobljavala energetske objekte, ostavljajući stotine tisuća građana Kijeva bez grijanja i struje tijekom jake hladnoće. U srijedu tijekom noći pokrenula je još jedan masovni napad na ukrajinski energetski sektor. Rusija je lansirala više od 70 projektila na energetski sektor Ukrajine, uključujući rekordni broj balističkih projektila u jednom plotunu (32 balistička projektila i 11 drugih vrsta projektila), te 450 bespilotnih letjelica. Udari su bili usmjereni na Kijivsku, Sumsku, Harkivsku, Dnjipropetrovsku, Odesku i Viničku oblast, i to je bio najsnažniji udar na energetski sektor od početka ove godine.
Pauza je trajala deset dana – posljednji takav udar dogodio se u noći 24. siječnja, uoči drugog dana pregovora o Ukrajini u Emiratima. Prema medijskim izvješćima, upravo se tamo raspravljalo o energetskom primirju koje je zatražio Trump, ali treba napomenuti da je i početkom prošlog tjedna bilo manje masovnih napada na energetski sektor.
Zelenski je izjavio da će rad ukrajinskih pregovarača “biti prilagođen u skladu s tim” nakon noćnog napada na energetski sektor. No, jasno je da je posljednji napad u biti dio pregovaračkog procesa jer Kijev ne čini nikakve ustupke po najvažnijem pitanju Rusije – povlačenju ukrajinskih oružanih snaga iz Donbasa. Putinove trupe ne mogu slomiti ukrajinsku obranu pa se on osvećuje civilnom stanovništvu koje se smrzava i živi u mraku. U trenutku pisanja ovog teksta temperatura u Kijivu iznosi -12 stupnjeva Celzijevih, a već tjednima često je blizu -20 stupnjeva.
Drugo najvažnije pitanje nakon Donbasa su sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u Kijevu se obratio zastupnicima Vrhovne rade i izjavio da će “čim se postigne mirovni sporazum, oružane snage, zrakoplovi u zraku i pomorska podrška biti na raspolaganju onim zemljama koje su se složile”. Ostale članice NATO-a “pomoći će na druge načine”.
Kako je Financial Times izvijestio 3. veljače, Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i europske zemlje navodno su se dogovorile o “višeslojnom planu podrške” za budući mirovni sporazum. U slučaju ruskog “kontinuiranog kršenja” uvjeta sporazuma Sjedinjene Američke Države i europske zemlje trebale bi biti spremne pružiti “koordinirani vojni odgovor”. Prema planu koji je objavio Financial Times, odgovor na rusko kršenje primirja mora uslijediti u roku od 24 sata.
Prvi korak je diplomatsko upozorenje, nakon čega bi mogao uslijediti odgovor ukrajinske vojske. Ako se borbe nastave, druga faza uključivala bi “koaliciju voljnih” koja bi mogla uključivati kontingente iz zemalja EU-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Turske. No, treba podsjetiti da su ideje koje je glavni tajnik NATO-a najavio u Kijevu o razmještaju kontingenata “koalicije voljnih” u Ukrajini u suprotnosti sa stavom Rusije, koja upozorava da je razmještaj zapadnih trupa u Ukrajini neprihvatljiv i da bi se klasificirao kao intervencija.
“Razmještanje vojnih jedinica, vojnih objekata, skladišta i druge infrastrukture zapadnih zemalja u Ukrajini za nas je neprihvatljivo i bit će klasificirano kao strana intervencija koja predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti Rusije”, priopćilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru na konferenciji za novinare Sergeja Lavrova o rezultatima ruskih diplomatskih aktivnosti u 2025., objavljenom 2. veljače. (R. Bajruši, jutarnji.hr)
