Uskoro počinju upisi u prvi razred osnovne škole. Provode se online, a to je problem za dio roditelja. U Međimurskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji upisi se odgađaju za 13 posto djece.
Roditelji ponekad nisu svjesni da im je dijete školski obveznik. Kod nas se na prvi informativni roditeljski sastanak odazvalo samo 50 posto roditelja. Čini se da je dijelu njih nejasno što sve moraju odraditi, rekla je Iva Mondecar, pedagoginja u OŠ Augusta Šenoe u Zagrebu, na tribini Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (HPKZ).
Podsjetimo, 16. veljače i službeno počinju upisi u prvi razred osnovne škole. U cijeloj Hrvatskoj provode se online upisi putem portala e-Građani i traju do 16. ožujka. U tom periodu roditelji su dužni prijaviti se u sustav, poslati podatke o djetetu i svoje želje – produženi boravak, izborni predmeti itd. Moraju i prijaviti dijete na pregled nadležnom školskom liječniku. Dio roditelja to jednostavno zanemari ili se ne snalaze s online sustavom, istaknuto je na tribini koja je organizirana baš zbog brojnih pitanja s kojima se susreću i škole i dječji vrtići pri upisima.
S 5 na 11 posto odgođenih
Jedan od ozbiljnijih problema je sve više djece za koju se traži odgoda upisa. Kako je pojasnila Ivana Pavić Šimetin, voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu HZJZ-a, školski liječnik određuje sposobnost djeteta za polazak u prvi razred. Njegov je pregled dio procedure utvrđivanja spremnosti djeteta za školu.
- Upravo ti pregledi su nam najveći problem jer imamo stalni porast odgoda. U 2024. godini, prema e-Matici, odgođen je upis za devet posto djece školskih obveznika. Godine 2025. odgođen je upis za 11 posto djece. Na ukupni broj od 42.000 školskih obveznika imamo 4138 onih koje smo odgodili. Unazad 25 godina govorili smo o pet posto odgođene djece. To sad imamo u jednoj ili dvije županije – Sisačko-moslavačka i Istarska. Grad Zagreb je na nekih 10 posto, ali imamo i županije poput Međimurske i Splitske, gdje je odgoda upisa i do 13 posto. Za Međimurje su razlozi jasni, uglavnom je riječ o romskoj djeci koja ne savladaju dobro hrvatski jezik do polaska u školu. No za Splitsku županiju je nejasno – rekla je Pavić Šimetin.
Ne šalju ih ni u predškolu
Pregledi djece provode se prema dva pravilnika – onom o psihofizičkom stanju djeteta i onom o školovanju djece s teškoćama. Pavić Šimetin smatra kako bi se trebalo usporiti s odgodama upisa i ozbiljnije posvetiti djeci za koju je upis odgođen. Dio problema je i u tome što neka djeca prvi dodir s vrtićem imaju tek sa šest godina, kad po zakonu moraju krenuti u predškolu. To ponekad jednostavno nije dovoljno vremena da se socijaliziraju te razviju vještine potrebne za sustav osnovne škole. Sve to opet utječe na porast broja odgoda upisa.
Dodatan je problem nedovoljna komunikacija između vrtića i škola o djeci, ali i zakonska neusklađenost upisa. Naime, u Hrvatskoj zbog GDPR-a nije zakonski ili proceduralno osigurano da vrtići školama osiguraju dokumentaciju o djeci – dapače, to je prepušteno roditeljima koji mogu i ne moraju školama dati podatke o djetetu. Školski liječnik treba savjetovati roditelje da obavijeste škole o nalazima djeteta, no oni to nisu obavezni učiniti. No upravo i ta dokumentacija može pomoći školi da odredi primjeren oblik obrazovanja za djecu.
Uz to, odgojitelji koji rade s djecom u predškolskom obrazovanju i po pet-šest godina u potpunosti su isključeni iz te komunikacije. Stoga učiteljice preuzimaju djecu o kojoj znaju jako malo, a u suradnji s kolegicama u vrtićima mogle bi biti puno pripremljenije za učenike koje primaju. Pritom, nitko ne traži ni potvrdu da je dijete prošlo obaveznu predškolu, iako su predviđene i novčane kazne za roditelje čija djeca nisu bila u predškoli.
Roditelji zataje informacije
To je vrlo loša praksa i mora se hitno mijenjati, upozorile su odgojiteljice, stručne suradnice i učiteljice okupljene na tribini.
- Događa nam se da roditelji zataje mnoge informacije i ne prenesu ih u škole, poput one da je dijete u vrtiću bilo kod logopeda i kod rehabilitatora. Ne čine to roditelji iz loše namjere, nego nade kako će u školi možda ipak biti sve u redu. Činjenica je da neka djeca jednostavno promaknu jer ni komisija u školi ne uoči da bi trebala tražiti mišljenje vrtića, a mi u vrtićima nemamo pravilnik o nužnosti javljanja informacija školi – istaknula je Tamara Hubeny Lučev, psihologinja u DV-u Potočnica u Zagrebu.
Potrebno je puno raditi i s roditeljima, istaknule su sudionice.
- Treba osvještavati da pripreme za školu počinju kad se dijete rodi, a ne u zadnjoj godini vrtića. Jako je važan rad roditelja i da se to što se radi u vrtiću podržava i kod kuće – istaknula je Iva Mondecar.
Ivana Pavić Šimetin, koja je i posebna savjetnica ministra znanosti obrazovanja i mladih, zaključila je kako bi se taj problem mogao riješiti posebnim pravilnikom, poput onoga o prijevremenom upisu djece. Hoće li to biti i kad, ostaje vidjeti. (A. Dasović, 24sata.hr)
