U pulskoj bolnici u nedjelju, 18. siječnja, u večernjim satima izvedena je operacija kuka na pacijentici u pedesetim godinama života iz okolice Pule. Zahvat su izvodili kirurg traumatolog i mlađa ortopedinja koja je tek nedavno završila specijalizaciju.
Pacijentica je dva dana ranije pala niz stepenice te pritom zadobila prijelome kuka i lakta.Iako nije postojala hitna medicinska indikacija te se operacija mogla obaviti u ponedjeljak tijekom redovnog radnog vremena, dežurni kirurg odlučio je zahvat izvesti na samom kraju nedjeljnog dežurstva.
Operacije kuka danas se smatraju rutinskim zahvatima, no tijekom ovog zahvata došlo je do ozbiljnih komplikacija praćenih obilnim krvarenjem, a pacijentica je na kraju preminula, piše 24istra.hr.
Kirurg u početku nije uočio krvarenje, no zbog pogoršanih vitalnih parametara pacijentice ubrzao je završetak operacije. Otprilike sat vremena kasnije stanje pacijentice naglo se pogoršalo, a vaskularni kirurg pozvan je s velikim zakašnjenjem.
Da je operacija izvedena u redovno radno vrijeme, u bolnici bi bio prisutan vaskularni ili plastični kirurg koji bi mogao odmah intervenirati, dok nedjeljom vaskularni kirurg dežura od kuće. Uslijedila su značajna kašnjenja. Po dolasku vaskularnog kirurga čekalo se više od dva sata na novu operaciju.
Utvrđeno je da je tijekom operacije kuka probijena arterija smještena iza zdjelične kosti. Arterija je zašivena, no krvarenje se nastavilo jer je krvna žila bila oštećena i na drugom mjestu. Oko ponoći je izvedena još jedna operacija, no ni ona nije uspjela zaustaviti krvarenje. Pacijentica je preminula uslijed masivnog gubitka krvi.
Kirurški posao iznimno je složen i stresan, a pogreške su moguće, no kod kirurga one mogu imati smrtonosne posljedice. I rutinske operacije nose rizik, ali on se mora smanjiti dobrom organizacijom rada, iskustvom liječnika i dostupnošću potrebnih specijalista.
Iz izvora u pulskoj bolnici doznaje se da se istom kirurgu slična situacija dogodila i prije pola godine, ali je tada druga kirurginja na vrijeme spriječila teži ishod.
Unatoč tom iskustvu, u ovom slučaju kirurg nije odmah posumnjao na krvarenje, iako su postojali znakovi. Ultrazvučni pregled, koji je bio dostupan, mogao je brzo otkriti problem, ali nije učinjen, čime je izgubljeno dragocjeno vrijeme.
Ravnatelj bolnice Andrej Angelini objašnjava da bolnica djeluje 24 sata dnevno te da se odluke o operacijama donose prema medicinskim indikacijama i organizacijskim mogućnostima, uz raspoloživost sale, opreme i educiranog osoblja. Tvrdi da su u ovom slučaju svi uvjeti bili ispunjeni i da je odluka donesena u skladu s pravilima struke, u dogovoru s voditeljem odjela Marinom Petrinovićem.
Angelini navodi da se ne može precizno utvrditi kada i kako je došlo do komplikacija, te ističe da su krvarenja poznata moguća komplikacija, čak i kod pravilno izvedenih zahvata.
Ključno je pravodobno prepoznavanje i liječenje, a ravnatelj tvrdi da nije bilo kašnjenja u postupanju, iako izvori iz bolnice tvrde suprotno. Također kaže da nije upoznat s ranijim sličnim slučajem istog kirurga.
Nakon smrti pacijentice, odmah su obaviješteni obitelj i nadležni organi, provedena je obdukcija i dokumentacija je dostavljena pravosuđu. Znakovito je da je DORH pozvan isti dan, i to na poziv patologa, što nije uobičajena praksa i upućuje na sumnju da postoji potreba za dodatnim provjerama. Županijsko državno odvjetništvo u Puli potvrdilo je da se provode izvidi.
Ministarstvo zdravstva do tada nije bilo upoznato sa slučajem, ali je zatražilo dodatne informacije od bolnice. Iz krugova bliskih obitelji poručuju da traže stručnu i objektivnu analizu svih okolnosti kako se slične tragedije ne bi ponavljale.
Upozoravaju da ovaj slučaj ukazuje na dublje probleme u pulskoj bolnici, među kojima je najizraženiji – nedostatak medicinskog kadra. (rtl)
