Hrvatska trenutačno ima 1,22 milijuna umirovljenika koji prosječno primaju mirovinu od 689 eura, ali među njima su i povlašteni umirovljenici čije mirovine višestruko nadmašuju prosjek. Na vrhu piramide su bivši državni dužnosnici s prosječnom mirovinom od 2380 eura, slijede ih članovi HAZU-a i manji dio hrvatskih branitelja
Umirovljenici koji su mirovine stekli radom jedna su od društvenih kategorija koje stalna poskupljenja životnih troškova najviše pogađaju, a početak 2026. donosi im povećanje mirovina od samo 2,2 posto ili prosječno samo 14 eura mjesečno. To je povećanje niže od službene stope inflacije od 3,4 posto.
Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za studeni i prosinac 2025. godine, 685 umirovljenih zastupnika u Saboru, članova vlade, sudaca Ustavnog suda prosječno mjesečno primi 2380 eura, a prosječno su odradili 32 godine staža. Umirovljenih redovnih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti značajno je manje – njih 115, a mirovina im prosječno iznosi 2063 eura, uz prosječno odrađenu 41 godinu staža.
I jedni i drugi pripadaju skupini od oko 189 tisuća umirovljenika koji su mirovinu ostvarili prema posebnim propisima.
Na gubitku branitelji koji su se vratili na tržište rada
U toj se skupini nalaze 72,4 tisuće hrvatskih branitelja s prosječnom mirovinom od 1320 eura te oko 68 tisuća branitelja kojima je mirovina priznata po općim propisima (išli su u mirovinu iz radnog odnosa, ali im je mirovina određena prema Zakonu o braniteljima), a iznosi oko 635 eura.
Umirovljeni branitelji koji su pravo na mirovinu ostvarili samo prema Zakonu o braniteljima imaju prosječno 18 godina staža, dok oni koji su nastavili nakon rata i raditi, ostvarili prosječno 30 godina staža.
Hrvatski branitelji koji su se vratili na svoja radna mjesta ili bili na tržištu rada imaju manje mirovine i od bivših političkih zatvorenika ili umirovljenih vatrogasaca/policajaca i djelatnih vojnih osoba.
Među braniteljima koji su ostvarili mirovinu prema Zakonu o braniteljima je i 11 branitelja čija je mirovina niža od 200 eura, dok ih 26554 prima mirovinu veću od 1500 eura. Više od prosječne braniteljske mirovine (1320-1500 eura) prima 6290 umirovljenih branitelja. Ostalima se mirovina kreće od spomenutih 200 do 1320 eura, a u toj skupini je najviše onih s mirovinama od 600 do 800 eura, njih nešto manje od 15.000.
Politički zatvorenici, sudonici NOR-a, domobrani, HVO…
Pravo na hrvatsku mirovinu ostvarilo je 7880 pripadnika HVO-a, a iznos je prosječnih 735 eura.
Bivših političkih zatvorenika je 1653, prosječna mirovina im iznosi 928 eura,a prosječan radni staž im je 33 godine. Umirovljenih vatrogasaca je 557 i primaju prosječno 1130 eura, slično kao i umirovljeni policajci i djelatnici u pravosuđu čija se prosječna primanja kreću od 992 do 1046 eura.
Pripadnika Hrvatske domovinske vojske (1941-1945) je 1093, s prosječnim primanjima od 594 eura i prosječnim radnim stažom od 33 godine. Živućih sudionilka Narodnooslobodilačkog rata (NOR) je 3058, prosječna mirovina im je 677 eura, a prosječno imaju 29 godina radnog staža.
Pripadnika bivše JNA ima ukupno 2881, a primanja im se kreću od 717 do 734 eura.
U skupini umirovljenika koji su otišli u mirovinu po posebnim propisima nalazi se, među ostalima, i 12 bivših službenika u tijelima bivše SFRJ, s prosječnom mirovinom od 838 eura.
Prema Zakonu o kazalištima, mirovinu ostvaruje 31 osoba s prosječnom mirovinom od 1204 eura.
Puni radni staž, dulji od 40 godina, prema podacima za prosinac prošle godine, ostvarilo je samo 99 tisuća od 1,22 milijuna umirovljenika i njihova prosječna mirovina iznosi 1005 eura. Više od pola umirovljenika radilo je manje od 34 godine i mirovina im je prosječno oko 503 eura. (H. Puljiz, N1)
