Kanalizacija se izlijeva u rijeku Dobru? (2)

OGportal je 17. kolovoza u članku “Kanalizacija se izlijeva u rijeku Dobru?” pisao o novonapravljenom odvodnom kanalu u Voćarskoj ulici, koji smo, nakon upita naših čitatelja, obišli i fotografirali. Na licu mjesta se vidi kako dio odvoda kanalizacijske mreže završava u rijeci Dobri. Nakon toga uputili smo i upit gradskoj tvrtki Vodovod i kanalizacija, s pitanjem da li na taj način kanalizacija završava u rijeci Dobri. Isti upit poslali smo i gradskoj komunalnoj službi. Odgovor od komunalnih redara još čekamo, a u međuvremenu je stigao odgovor iz Vodovada i kanalizacije u kojem stoji:

Na lokaciji od kraja Voćarske ulice do rijeke Dobre ne izljeva se kanalizacija u rijeku Dobru, već  je izgrađen kišni preljev u svrhu sanitarne zaštite, odnosno zbog ekstremnih kiša koje se učestalo javljaju, kako bi se izbjeglo plavljenje okolnih objekata.”

Ta, jedna rečenica odgovor je na naše pitanje ali s obzirom na temu na koju su građani vrlo osjetljivi ipak smo očekivali odgovor sa kojom riječi više, pa i nekim objašnjenjem. Kako to očito u Vodovodu nisu smatrali potrebnim, mi smo odlučili  saznati nešto više i onda našim čitateljima pružiti potpunije objašnjenje. Pa pokušajmo…

 

Sustavi odvodnje

Možemo reći da kod sustava odvodnje postoje dva osnovna sustava, razdjelni ili odvojeni sustav i mješoviti sustav . Istina, postoji još i par kombinacija ovih sustava, ali ova dva uzmimo za osnovne.

Razdjelni ili odvojeni

Potpuno razdjelni sustav izvodi se s dvije odvojene kanalske mreže, od kojih jedna služi za odvodnju oborinskih voda, a druga za kućanske i industrijske otpadne vode.
Potpuno razdjelni sustav odvodnje je načelno skuplji od mješovitog, jer se izvode dvije odvojene kanalske mreže. Međutim, u sanitarnom pogledu ovaj sustav je povoljan jer se sve kućanske vode
odvode na uređaj za pročišćavanje.

Prilikom odluke o izgradnji kanalizacije Ogulin se odlučio sa mješoviti sustav odvodnje

Mješovitim se naziva sustav odvodnje kod kojeg se sve skupine otpadnih voda (dakle i oborinske) odvode istim (zajedničkim) kanalima ili kolektorima,

Osnovne mane mješovitog sustava odvodnje sadržane su u činjenicama da je u sušnom razdoblju brzina vode obično mala, što uzrokuje taloženje na dnu kolektora, te da u vrijeme jakih pljuskova
kanalska mreža obično ne može prihvatiti svu palu oborinu pa može doći do poplavljivanja nižih područja gradskih aglomeracija (podruma, garaža i sl.). Osnovno količinsko (hidrauličko) opterećenje ovakvih sustava uzrokuju oborinske vode, pošto je za prosječno stanje odnos kućanskih i oborinskih voda oko 1:40 do 1:60 (u graničnim slučajevima i1:100). Upravo to je bio problem  u Voćarskoj ulici zbog kojeg se pristupilo izradi, kako to u odgovoru piše, kišnog preljeva.

Naime, zbog uvažavanja ekonomičnosti i činjenice da su oborinske vode manje onečišćene od kućanskih, na mješovitim se sustavima izvode preljevne građevine (kišni preljevi), s kojima se u vrijeme jakih kiša rasterećuje kanalski sustav izravnim ispuštanjem razrijeđenih voda u prijemnik, u našem slučaju rijeku Dobru. U sušnom razdoblju kolektorom protječu samo kućanske i industrijske otpadne vode, dok se nadolaskom kiše formira mješovito otjecanje. Dakle, u našem konkretnom primjeru, u vrijeme bez obilnih kiša otpadne vode odlaze normalno kanalizacijskim cijevima i ne bi trebale završavati u rijeci Dobri. U slučaju nagle i obilne kiše, kada se u odvodnom sustavu pojavi velika količina oborinske vode, u kišnom preljevu oborinska voda “razrijeđuje” otpadne kanalizacijske vode pa onda dio toga svega ipak odlazi i u Dobru, ali u tako razrijeđenom i manje onečišćenom obliku.

Vrijednost koeficijenta razrjeđenja, odnosno omjer koliko će oborinske vode “razrijediti” otpadne vode (kanalizaciju) bazirana je na uvjetu koji proizlazi iz sanitarnih normi ispuštanja otpadnih voda u recipijent (u našem slučaju rijeku Dobru) i proračunava se u ovisnosti od lokalnih prilika, hidroloških karakteristika kanaliziranog područja i samopročišćavajuće sposobnosti rijeke Dobre.

E sad, koliko su te “razrijeđene otpadne vode” stvarno razrijeđene i manje onečišćene i u kojoj mjeri zagađuju rijeku Dobru, teško je reći. Prije svega zato što osim o fizikalnim i tehničkim proračunima i formulama, to ovisi i o dvije varijabilne stvari,  a to su količina kiša i sposobnost rijeke Dobre za samopročišćavanje. Koliko su u našem slučaju izračuni točni pokazat će vrijeme, a mi se nadamo da će netko voditi računa i nadzirati poštivanje sanitarnih normi pri ispuštanju otpadnih voda u Dobru.

 

 

Facebook Comments