Nakon uhićenja venezuelskog čelnika Nicolasa Madura, najveće američke vojne operacije u Latinskoj Americi od invazije na Panamu, predsjednik Donald Trump izjavio je da je Kuba sljedeća na redu.
Marco Rubio, državni tajnik i sin kubanskih emigranata koji je karijeru izgradio na obećanju da će srušiti havanski režim, bio je na istom tragu: “Da živim u Havani kao pripadnik vlasti, tražio bih način da pobjegnem.
U međuvremenu se u Trumpove planove umiješao Iran, ali američki predsjednik od Kube nije odustao. “Prije Kube moramo riješiti Iran”, izjavio je prije desetak dana.
Kuba, otok s jedanaest milijuna stanovnika koji od 1959. živi pod komunizmom i šest desetljeća pod američkim embargom, odjednom se našla ne u hladnom, nego u vrućem geopolitičkom ratu. Pitanje koje analitičari postavljaju diljem svijeta glasilo je: je li Havana zaista sljedeća u Trumpovom ratnom planu?
Prema analizi CSIS-a, Centra za strategijske i međunarodne studije, objavljenoj u siječnju 2026., američka operacija u Venezueli “nije bila samo taktički vojni uspjeh, nego strateška demonstracija i znak cijeloj regiji”.
Desetljećima su analitičari, regionalne elite i autoritarni režimi jednoglasno pretpostavljali da Washington više nema ni politički apetit ni operativnu volju za primjenu sile u južnoj hemisferi. Venezuelanska epizoda “odlučno je srušila tu pretpostavku”.
Za Kubu, dodatni psihološki šok bio je ono što se dogodilo u zgradi gdje je boravio Maduro: 32 kubanska elitna vojnika iz jedinice Avispas Negras (Crne ose) poginula su u naletu američkih vojnika. Kubanskoj vojsci bio je to poraz kakav nije iskusila od borbi s američkim snagama na Grenadi 1983.
Učinkovita blokada
Odmah zatim, 29. siječnja 2026. Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom je ovlastio nametanje carina, izravno ili neizravno, svima koji isporučuju naftu Kubi. Rezultat je bio trenutačan. Meksička državna kompanija Pemex obustavila je isporuke. Američka obalna straža počela je presretati tankere. Prema New York Timesu, bila je to “prva učinkovita blokada Kube od Kubanske raketne krize”.
Posljedice za svakodnevni život bile su katastrofalne. Benzin je na crnom tržištu u Havani poskupio 400 posto u odnosu na tjedan dana prije Madurova uhićenja.
Slavni havanski taksiji iz pedesetih, stari američki automobili koji su godinama bili turistička atrakcija i glavni prijevoz građana, gotovo su u potpunosti nestali s ulica, ostavljajući samo kineske električne tricikle koji ne mogu pokriti potražnju. (hrt)
