Hrvatska je u četvrtak s Europskom unijom potpisala sporazum o zajmu vrijednom milijardu i sedamsto milijuna eura za jačanje svoje obrane.
Sporazum o zajmu u okviru Instrumenta ‘Sigurnosne mjere za Europu’ (SAFE) u Banskim dvorima su s hrvatske strane potpisali ministar obrane Ivan Anušić i ministar financija Tomislav Ćorić, a s europske povjerenik za obranu Andrius Kubilius.
Riječ je o zajmu vrijednom milijardu i 700 milijuna eura namijenjenom prije svega za investicije u njemačke tenkove Leopard, francuske haubice Caesar, češke kamione koji su uz naoružanje „izrazito važni” za transport i logistiku, te u različite oblike streljiva, rekao je uoči potpisivanja premijer Andrej Plenković, dodajući da je riječ o povoljnom zajmu na 45 godina.
Premijer je naglasio da se Hrvatska time približava ispunjavanju novih ciljeva NATO-a o povećanju izdvajanja za obranu od pet posto do 2035. godine.
NATO je na sastanku na vrhu u Den Haagu prošle godine odredio cilj od 3,5 posto za vojne troškove, a 1,5 posto za investicije ‘dvojne namjene’.
Plenković je kazao da je njegova vlada u deset godina mandata trostruko uvećala proračun za obranu koji je 2025. dosegao 2,1 posto BDP-a, a da oko trećine tih izdvajanja ide za modernizaciju vojske.
Kubilius, prvi europski povjerenik za obranu i nekadašnji litavski premijer u dva mandata, u svom obraćanju je rekao da “nisu laka vremena” za Europu, suočenu s nekoliko ratova.
Za SAFE je rekao da je “instrument bez presedana”, pa pohvalio Hrvatsku što pokazuje “jasno vodstvo u preuzimanju odgovornosti za svoju obranu”.
Kubilius je Hrvatsku predstavio “primjerom za druge države” slične veličine, izdvojivši njeno uvođenje vojnog roka, modernizaciju zračnih snaga, kao i liderstvo u europskim inicijativama poput one za razvoj bespilotnih letjelica.
Ministar Ćorić ranije je rekao da se od 1,7 milijardi eura koji su na raspolaganju Hrvatskoj, 255 milijuna eura stavlja na raspolaganje kao plaćanje predfinanciranja.
Zajam se financira zaduživanjem Europske unije na međunarodnim tržištima kapitala te se državama članicama stavlja na raspolaganje pod povoljnim uvjetima, uz dugi rok dospijeća i razdoblje počeka.
Sredstva za Republiku Hrvatsku dostupna su do 31. prosinca 2030., uz rok dospijeća do 45 godina i poček na otplatu glavnice od 10 godina. Sredstva za otplatu glavnice zajma, plaćanje kamata i ostalih troškova zajma osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na pozicijama Ministarstva financija. (Hina, N1)
