Bez značajnijih ušteda, ruske javne financije možda neće izdržati još dugo…
Visoki dužnosnici u ruskom Ministarstvu financija i središnjoj banci upozorili su predsjednika Vladimira Putina da su troškovi rata u Ukrajini postali neodrživi.
Prema informacijama Bloomberga, dužnosnici su savjetovali Kremlj da sadašnja razina planiranih izdvajanja za obranu nosi rizik opasnog povećanja proračunskog deficita. Upozoravaju da, bez značajnijih ušteda, ruske javne financije neće moći izdržati. Prema njihovu prijedlogu, mjesta za uštede ima u izdacima za vojsku.
Međutim, u Ministarstvu obrane i dijelu Kremlja vlada suprotno mišljenje. Oni inzistiraju na zaštiti vojnog proračuna. Tvrde da bi smanjenje izdataka teško pogodilo rusku ekonomiju jer velik broj poduzeća ovisi o vojnoj industriji.
Kako navodi Bloomberg, Putin je od Ministarstva financija zatražio da prvo pronađe uštede u drugim dijelovima proračuna prije nego što se posegne za rezovima u obrani. O opsegu mogućih rezova odlučit će isključivo on, budući da se nijedna važna proračunska odluka ne donosi bez njegova odobrenja.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije mogao komentirati navode.
Ministarstvo obrane ne samo da se protivi smanjenju sredstava, već traži i dodatno financiranje, tvrde dvije osobe bliske ruskoj vladi. Prema njihovim riječima, vojni izdaci ove će godine morati porasti kako bi se pokrio manjak koji bi mogao dosegnuti tri bilijuna rubalja (oko 36 milijardi dolara).
Ekonomija na rubu recesije
Ministarstvo gospodarstva snizilo je prognozu rasta za 2026. godinu s 1,3 na samo 0,4 posto. Službeni podaci pokazuju da se gospodarstvo u prvom tromjesečju smanjilo prvi put u posljednje tri godine. Istodobno, proračunski deficit nastavlja rasti. U prva četiri mjeseca godine dosegnuo je 5,9 bilijuna rubalja, odnosno 2,5 posto BDP-a, što je oko 50 posto više od planiranog za cijelu godinu.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se ranija očekivanja o mogućem završetku rata nisu ostvarila. Tijekom izrade proračuna za 2026. godinu dio dužnosnika računao je na smanjenje vojnih izdataka u drugoj polovici godine, no nastavak sukoba pokvario je njihove planove.
Izvori bliski vladi navode da ni rast cijena nafte, izazvan krizom na Bliskom istoku, neće biti dovoljan za rješavanje problema. Prema njihovim procjenama, cijena nafte morala bi se dulje vrijeme zadržati iznad 100 dolara po barelu kako bi značajnije popravila stanje javnih financija. Čak ni tada ne bi bili riješeni problemi povezani s inflacijom, usporavanjem rasta i pritiscima na bankarski sektor.
Ministar financija Anton Siluanov krajem svibnja poručio je da je potrebna „određena suzdržanost” u državnoj potrošnji. Naglasio je da obrana i socijalne obveze ostaju prioriteti, ali je upozorio da državne rezerve nisu neograničene te da je nužno povećati učinkovitost proračunske potrošnje.
Prema podacima Ministarstva financija, ukupna državna potrošnja od siječnja do travnja porasla je gotovo 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su izdaci za javnu nabavu skočili 41 posto. Vlada je u prva dva mjeseca godine iz Nacionalnog fonda blagostanja povukla oko 500 milijardi rubalja jer su joj nametnute sankcije smanjile prihode od nafte i plina.
Iako je ruski proračun u deficitu već četiri godine zaredom, stručnjaci upozoravaju da je današnja situacija osjetljivija nego tijekom pandemije. Rusko gospodarstvo pod snažnim je sankcijama, dok su sredstva Nacionalnog fonda blagostanja, koji služi kao financijska pričuva, znatno smanjena u odnosu na razdoblje prije invazije.
Sve veći financijski problemi izazvali su prošlog tjedna nezadovoljstvo jednog visokog zastupnika u donjem domu parlamenta. Valerij Gartung, predsjednik odbora za zaštitu tržišnog natjecanja, demantirao je napise da je koristio psovke dok je podsjećao na razdoblje hiperinflacije nakon raspada Sovjetskog Saveza.
„Što ćemo sada učiniti?” upitao je. „Hoćemo li tiskati novac ili što? Kao 1992. godine, kada su cijene rasle 30 posto svaki tjedan? Svi razumijemo da to nije rješenje.” (K. Kuveždić, jutarnji.hr)
