Oporbeni zastupnici u saborskoj raspravi kritizirali su šutnju uprave, nedostatne sankcije i manjkava savjetovanja, ističući da 52,5 posto žalbi proizlazi iz neodgovaranja tijela, dok je HDZ ocijenio da izvješće o pristupu informacijama potvrđuje stabilan razvoj transparentnosti.
Govoreći u ime Kluba Možemo! o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2025. godinu, Urša Raukar Gamulin ocijenila je da pravo na pristup informacijama nije administrativna formalnost nego jedan od temelja demokratskog poretka, jer građanima omogućuje nadzor nad radom institucija i trošenjem javnog novca.
Upozorila je da više od polovice žalbi podnesenih povjerenici proizlazi iz šutnje uprave, što po njezinim riječima pokazuje da dio tijela javne vlasti još uvijek ne prihvaća transparentnost kao standard rada.
Posebno je problematičnim ocijenila podatak da 215 tijela javne vlasti pet godina zaredom nije dostavilo godišnje izvješće o provedbi zakona.
– Ako pet godina ne dostavljate izvješće i za to ne snosite nikakve posljedice, šalje se poruka da se zakonske obveze mogu ignorirati, upozorila je.
Oporba upozorava na šutnju uprave i nedostatne sankcije
Denis Kralj (SDP) ocijenio je pravo na pristup informacijama “jednim od najvažnijih antikorupcijskih alata” koje građani imaju na raspolaganju.
Kritizirao je ono što je nazvao “kružnim zbrinjavanjem kadrova” nakon afera, istaknuvši da se politički kadrovi nakon odlaska s jedne pozicije brzo premještaju na drugu, čime se građanima šalje poruka da odgovornosti nema.
Kao primjer naveo je Zlatka Matešu, koji je nakon ostavke na mjesto predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora predložen za člana Nadzornog odbora Croatia Airlinesa, te Davida Soptu, koji je nakon tragedije na trajektu i odlaska s Jadrolinije imenovan u Upravu ACI-ja.
Marijana Puljak (Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a) upozorila je da joj Ministarstvo sporta više od dva mjeseca nije odgovorilo o trošenju javnog novca.
– Kad tijelo javne vlasti ne odgovori građaninu, ono zapravo kaže ‘ne morate znati, ne morate pitati’, istaknula je te predložila strože sankcije i javni registar šutnje uprave.
Kao jedan od ključnih problema, Dalibor Paus (Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unija i ISU-PIP-a) istaknuo je tri vrste zlouporabe instituta prava na pristup informacijama – od strane korisnika, tijela javne vlasti te prema novinarima.
Šutnja uprave, kako je rekao, razlog je za više od polovice žalbi, a novinare se, dodao je, namjerno upućuje na formalni postupak kako bi im se odgodilo dobivanje informacije.
– Sankcije nisu dovoljno odvraćajuće, a preporuke se ponavljaju iz godine u godinu bez stvarnih pomaka”, poručio je te pozvao povjerenicu na proaktivnije zagovaranje zakonskih izmjena.
Miletić: Boljom provedbom Zakona spriječile bi se afere u sportu
Marin Miletić (Most) poručio je da bi uz kvalitetniju provedbu Zakona o pristupu informacijama mnoge afere u sportu bile spriječene ili brže otkrivene.
Najavio je novu kaznenu prijavu protiv Riječkog sportskog saveza zbog, kako je rekao, “milijunskih izvlačenja” te govorio o 11 milijuna eura gotovine unesenih u Hrvatsku preko Skijaškog saveza.
Optužio je HDZ i SDP da su “ista mašinerija” bez ideologije, podsjetivši da je Zlatka Matešu na čelo HOO-a postavio upravo SDP.
Naglasio je kako su nužne strože sankcije – do 100.000 eura i oduzimanje imovine – ocijenivši da kazneni sustav nije odvraćajući jer počinitelji nakon krađe ostaju na slobodi.
HDZ: Izvješće pokazuje napredak u transparentnosti
Iz HDZ-a su, međutim, naglasili da izvješće pokazuje kontinuiran napredak u području transparentnosti.
Zastupnica Anđelka Salopek (HDZ) ocijenila je da je pravo na pristup informacijama važan alat za jačanje povjerenja građana u institucije te istaknula kako se posljednjih godina bilježe pomaci u digitalizaciji javne uprave i dostupnosti informacija.
Podsjetila je na razvoj sustava otvorenih podataka i digitalnih usluga te ocijenila da izazovi na koje izvješće upozorava ne predstavljaju dokaz neuspjeha sustava, nego područja koja zahtijevaju dodatna poboljšanja.
– Transparentnost nije sama sebi svrha, nego preduvjet povjerenja građana u institucije, poručila je.
Povjerenica za informiranje: Više od polovice žalbi odnosi se na šutnju uprave
Više od polovice žalbi podnesenih povjerenici za informiranje prošle godine odnosilo se na šutnju uprave, dok 215 tijela javne vlasti već pet godina zaredom ne dostavlja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, upozorila je u srijedu u Hrvatskom saboru povjerenica za informiranje Anita Markić.
Predstavljajući Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2025. godinu, Markić je rekla da se na popisu obveznika nalazilo 5740 tijela javne vlasti, od kojih je njih 92 posto dostavilo godišnje izvješće.
Analiza je pokazala da 215 tijela javne vlasti pet godina zaredom nije dostavljalo izvješća, a riječ je uglavnom o vatrogasnim zajednicama i postrojbama, veterinarskim stanicama te dijelu obrazovnih ustanova.
Potrebno preispitati definiciju tijela javne vlasti i krug obveznika primjene zakona
Potrebno je u budućnosti preispitati definiciju tijela javne vlasti i krug obveznika primjene zakona, rekla je Markić, pojasnivši tijekom rasprave da pritom ne misli nužno na smanjenje broja obveznika, nego na mogućnost različitog određivanja obveza ovisno o kategoriji tijela i njihovim kapacitetima.
Tijekom 2025. godine zaprimljena su 20.453 zahtjeva za pristup informacijama, osam posto više nego godinu prije. Istodobno, 64 posto tijela koja su dostavila izvješće nije zaprimilo nijedan zahtjev, dok su tri tijela zaprimila petinu svih zahtjeva.
Jedna petina tijela javne vlasti pet godina uzastopno nije zaprimila nijedan zahtjev za pristup informacijama, navodi se u izvješću.
Povjerenica lani zaprimila 33 posto više žalbi, više od 50 posto odnosilo se na šutnju uprave
Tijela javne vlasti u zakonskom su roku riješila 88 posto zahtjeva, a u 69 posto slučajeva korisnicima je omogućen pristup traženim informacijama.
Markić je upozorila da je, unatoč smanjenju takvih slučajeva za 11 posto, zlouporaba prava na pristup informacijama i dalje često korištena osnova za odbijanje zahtjeva. Navela je primjer Općine Seget, koja je 99 posto zahtjeva odbila uz obrazloženje da je riječ o zlouporabi prava.
U žalbenom postupku povjerenica je prošle godine zaprimila 33 posto više žalbi nego godinu ranije, a 52,5 posto njih odnosilo se na šutnju uprave, što je porast u odnosu na 43,7 posto iz 2024. godine.
Strukturno i organizacijski složenija tijela, ali i tijela s ograničenim kadrovskim kapacitetima, susreću se s poteškoćama u odlučivanju unutar propisanih rokova, rekla je Markić, dodajući da postupanje dodatno usporavaju sve češći zahtjevi za vrlo opsežnom dokumentacijom.
Puljak (Centar): Postojeće sankcije za šutnju uprave nemaju dovoljan odvraćajući učinak
Zastupnica Marijana Puljak (Centar) upozorila je da postojeće sankcije za šutnju uprave nemaju dovoljan odvraćajući učinak, dok je Markić odgovorila da većina tijela postupi nakon što povjerenik zatraži očitovanje, a u slučaju nepostupanja moguće je donošenje rješenja i izricanje novčanih sankcija.
Govoreći o transparentnosti rada javne vlasti, Markić je rekla da je razina proaktivne objave informacija ostala stabilna, no 8,9 posto tijela javne vlasti i dalje nema vlastitu internetsku stranicu niti poveznicu na stranicu drugog tijela.
U 2025. godini provedeno je 7099 savjetovanja s javnošću, što je 14 posto više nego godinu prije i najveći broj otkad postoji ta zakonska obveza.
Zastupnik Denis Kralj (Možemo!) ocijenio je da je pravo na pristup informacijama jedan od najvažnijih antikorupcijskih alata građana te poručio da građani imaju pravo znati kako se troši javni novac i kako rade institucije.
Markić je zaključila da je pravo na pristup informacijama i dalje široko prepoznato među građanima i tijelima javne vlasti te predložila Saboru prihvaćanje izvješća. (hrt)
