Hrvatska obrtnička komora odbacuje tvrdnje koje su se pojavile u javnom prostoru kojima se paušalni obrtnici pokušavaju prikazati kao „porezna oaza“ te upozorava da se javna rasprava o poreznom sustavu ne smije temeljiti na pojednostavljenim usporedbama, netočnim interpretacijama podataka i stigmatizaciji desetaka tisuća građana koji zakonito posluju.
„Iza svakog paušalnog obrta stoje ljudi koji su odlučili preuzeti poslovni rizik, sami pronaći klijente, sami osigurati prihod za svoju obitelj i uredno podmirivati svoje porezne obveze uz neizvjesnost bolovanja, godišnjeg odmora i drugih prava, a paušalni način poslovanja većini je i poticaj da krenu u poduzetničke vode. Uz sve izazove s kojima se obrtnik susreće smatramo da je duboko nepravedno etiketirati baš obrtnike kao one koji narušavaju tržišnu utakmicu i uživaju u poreznoj oazi.“ izjavio je Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a.
Posebno zabrinjava što se u raspravi o paušalnim obrtima koriste podaci koji stvaraju pogrešan dojam o stvarnom stanju. Podatak da je broj obrta porastao s 90.968 na više od 133 tisuće u posljednjih pet godina odnosi se na ukupan broj registriranih obrta u Hrvatskoj, a ne na broj paušalnih obrta, kako navodi HUP u svojoj tjednoj analizi. Takvo poistovjećivanje različitih kategorija stvara pogrešan zaključak da je rast obrtništva posljedica navodnih poreznih privilegija, umjesto činjenice da se sve više građana odlučuje na samozapošljavanje i poduzetništvo.
Hrvatski obrtnici posluju u skladu sa zakonima Republike Hrvatske. Ne koriste offshore strukture, ne premještaju dobit u inozemstvo i ne koriste složene modele poreznog planiranja. Oni izdaju i fiskaliziraju račune, plaćaju poreze i doprinose, zapošljavaju druge te svakodnevno stvaraju novu vrijednost za gospodarstvo. Stoga je neprihvatljivo da ih se u javnom prostoru prikazuje kao problem koji treba rješavati.
Jednako je problematično i nepravedno uspoređivati porezno opterećenje zaposlenika i obrtnika bez uzimanja u obzir poslovnog rizika. Obrtnik nema zajamčenu plaću, nema sigurnost radnog mjesta, nema plaćeni godišnji odmor ni niz drugih prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Svaki mjesec mora sam osigurati primitak dovoljan za podmirenje svih obveza, bez ikakvog jamstva da će posao sutra postojati. Obrti nisu uzrok narušavanja tržišnog natjecanja. Riječ je pretežito o malim poduzetnicima koji vlastitim radom ostvaruju primitke, a ne o subjektima koji imaju tržišnu snagu za stvaranje značajnih poremećaja na tržištu. Problemi narušavanja tržišnog natjecanja nastaju prije svega kada veći poslovni subjekti koriste različite pravne oblike radi porezne optimizacije, a ne zbog djelovanja malih obrtnika koji svojim radom stvaraju vlastiti primitak i snose puni poduzetnički rizik.
Hrvatska obrtnička komora smatra da porezni sustav mora biti pravedan i održiv, ali i da ne smije kažnjavati one koji rade, stvaraju i razvijaju svoje poslovanje. Posebno zabrinjavaju prijedlozi koji bi dodatno opteretili upravo one obrtnike koji su uspjeli razviti stabilno poslovanje i povećati svoje primitke. Takve mjere ne bi pogodile „porezne oaze“, nego ljude koji svojim radom pune državni proračun i doprinose gospodarskom rastu ali i sudjeluju u izvoznoj bilanci.
Umjesto etiketiranja obrtnika, Hrvatskoj je potrebna ozbiljna i argumentirana rasprava o tome kako potaknuti poduzetništvo, samozapošljavanje i rast gospodarstva te pad inflacije. Hrvatska obrtnička komora poziva sve sudionike javne rasprave da koriste točne podatke i da se suzdrže od kvalifikacija koje neopravdano dovode u pitanje zakonitost i legitimnost poslovanja desetaka tisuća hrvatskih obrtnika.
Paušalni obrtnici nisu porezna oaza. Oni su obrtnici, poduzetnici, majstori, kreativci, stvaratelji svojim rukama. Da, i informatičari i prijevoznici, frizeri, poslovni savjetnici, dizajneri, groomeri, ugostitelji i brojni drugi građani koji vlastitim radom i trudom stvaraju vrijednost za lokalnu zajednicu i gospodarstvo u cjelini. Upravo zato zaslužuju poštovanje i ozbiljnu raspravu temeljenu na činjenicama, a ne etikete koje ih neopravdano prikazuju kao problem hrvatskog poreznog sustava.
Vezano za predstavljen paket antiinflacijskih mjera predstavnici HOK-a su na sastanku u Ministarstvu financija istaknuli kako razumiju potrebu očuvanja životnog standarda građana, smanjenja inflacijskih pritisaka i osiguravanja dugoročne održivosti javnih financija. Međutim, upozorili su kako povećanje poreza i doprinosa za obrtnike ne predstavlja učinkovitu antiinflacijsku mjeru te da se održivost javnih financija ne bi trebala graditi dodatnim opterećivanjem onih koji su odabrali paušalni oblik oporezivanja, posluju legalno i uredno podmiruju svoje obveze.
Komora je predstavila prijedlog prema kojem bi se zadržao postojeći sustav doprinosa za sve paušalne obrtnike. Po pitanju povećanja oporezivanja HOK traži da svi razredi primitaka do 40.000 ostanu po dosadašnjem modelu dok bi se eventualne porezne korekcije razmatrale isključivo u zadnja dva razreda i to najviše do 33%, a ne kako je najavljeno 267%. Takav model omogućio bi dodatne prihode državnom proračunu, a pritom sačuvao konkurentnost i održivost najvećeg dijela hrvatskih obrta te nastavio poticati samozapošljavanje i poduzetničku aktivnost.
