More nije krivac, dapače, potrebno je samo pridržavati se određenih pravila
Ljetni mjeseci svake godine donose i porast pojedinih infekcija koje vole toplinu, vlagu i oštećenu kožu. Ovih se dana najviše govori o impetigu, poznatijem kao “slatke kraste”, nakon što su liječnici u Splitu upozorili na povećan broj oboljele djece. O tome su izvijestili brojni hrvatski mediji, pozivajući se na epidemiologe Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Iako mnogi pomisle kako je riječ o bolesti koja se prenosi morskom vodom, stručnjaci upozoravaju da to nije slučaj. More nije uzrok impetiga, nego okolnosti koje ljeto donosi: više vremena provedenog na otvorenom, znojenje, sitne ogrebotine, ubodi komaraca, dječja igra na plaži te dijeljenje ručnika ili drugih osobnih predmeta.
Kako navodi MSD Manual, jedan od najpoznatijih medicinskih priručnika u svijetu, impetigo je površinska bakterijska infekcija kože koju najčešće uzrokuju bakterije Staphylococcus aureus i Streptococcus pyogenes. Najčešće se javlja kod djece, a prvi znakovi obično su sitni mjehurići ili ranice koje ubrzo pucaju i prekrivaju se karakterističnim žućkastim, odnosno “medenim” krastama. Budući da je riječ o vrlo zaraznoj infekciji, lako se prenosi izravnim kontaktom s kožom ili preko ručnika, odjeće i drugih predmeta koje koristi zaražena osoba. Zbog toga liječnici preporučuju da se dijete s potvrđenim impetigom ne vraća u kolektiv dok ne započne liječenje i dok više nije zarazno.
Iako je upravo impetigo posljednjih dana u središtu pozornosti, nije jedina tegoba koja se tijekom ljeta javlja češće nego ostatak godine.
Primjerice, liječnici svake sezone bilježe veći broj slučajeva upale uha, poznatije kao “plivačko uho”. Problem nastaje kada voda dulje ostane u ušnom kanalu pa se stvore uvjeti pogodni za razvoj bakterija. Prvi simptomi obično su svrbež, osjećaj punoće u uhu i bol koja se pojačava pri dodiru. Britanski NHS savjetuje da se nakon kupanja uši dobro osuše te da se izbjegava korištenje štapića za uši jer mogu oštetiti osjetljivu kožu zvukovoda i povećati rizik od infekcije.
Toplina i vlaga pogoduju i razvoju folikulitisa, upale korijena dlake koja se očituje sitnim crvenim prištićima, najčešće na mjestima gdje se mokri kupaći kostim dulje zadržava uz kožu. Stručnjaci zato preporučuju presvući se u suhu odjeću čim se završi kupanje, osobito kada je riječ o djeci koja nakon izlaska iz mora još satima ostaju na plaži.
Poseban oprez savjetuje se osobama koje imaju otvorene posjekotine, ogrebotine ili svježe kirurške rane. Oštećena koža prirodna je ulazna točka za bakterije pa liječnici preporučuju pričekati da rana zacijeli prije kupanja. Ako se nakon boravka u moru oko rane pojave crvenilo, oteklina, bol ili iscjedak, potrebno je javiti se liječniku.
Ljeto donosi i nešto veći broj upala očiju. Sol, pijesak i drugi nadražaji često uzrokuju prolaznu iritaciju, no ponekad se razvije i bakterijski ili virusni konjunktivitis. Ako se uz crvenilo pojave bol, osjetljivost na svjetlo ili gnojni iscjedak, potrebno je potražiti liječnički savjet.
Ni probavne tegobe nisu isključene, premda ih ne uzrokuje samo more. Do njih može doći ako se proguta mikrobiološki onečišćena morska voda, zbog čega se kakvoća mora na hrvatskim plažama redovito prati tijekom kupališne sezone. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te županijski zavodi za javno zdravstvo tijekom cijelog ljeta objavljuju rezultate ispitivanja mora, a u slučaju privremenog onečišćenja izdaju preporuke da se na pojedinim lokacijama kupanje privremeno izbjegava.
I dermatolozi podsjećaju da su gljivične infekcije kože ljeti nešto češće, no razlog nije morska voda. Mnogo veću ulogu imaju dugotrajno nošenje mokrog kupaćeg kostima, vlažna koža te zajednički tuševi i svlačionice, gdje se gljivice lakše prenose.
Iako sve to može zvučati zabrinjavajuće, stručnjaci naglašavaju da razloga za strah nema. Hrvatski Jadran godinama se ubraja među mora najbolje kakvoće u Europi, a većina ljetnih infekcija može se spriječiti vrlo jednostavnim navikama. Tuširanje nakon kupanja, presvlačenje mokrog kupaćeg kostima, korištenje vlastitog ručnika i izbjegavanje kupanja s otvorenim ranama često su dovoljni da rizik bude minimalan.
Kako poručuju liječnici, ljeto nije vrijeme kada treba izbjegavati more, nego razdoblje u kojem vrijedi posvetiti nešto više pažnje higijeni i prvim promjenama na koži. Upravo brzo prepoznavanje simptoma najčešće znači i jednostavnije liječenje. (I. Krnić, jutarnji.hr)
