Nakon objave rezultata vještačenja o ilegalnom odlagalištu otpada u Gospiću, prema kojima su u vodi nizvodno od lokacije pronađene povišene koncentracije štetnih tvari, među kojima i PFAS spojevi, od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zatražena su pojašnjenja o mogućim rizicima i preporukama za građane.
USKOK je objavio rezultate vještačenja povezanog silegalnim odlaganjem otpada u Gospiću, a nalazi su pokazali povišene koncentracije više štetnih tvari u vodi nizvodno od odlagališta. Među pronađenim tvarima su PFAS spojevi, poznati kao “vječne kemikalije”, ali i bakar, cink, olovo, antimon te druge tvari.
Nakon objave nalaza građani s područja Gospića zatražili su jasne upute o tome kako se ponašati te postoje li mjere opreza koje bi trebali primjenjivati u svakodnevnom životu.
Budući da je ranije iz HZJZ-a odgovoreno kako ta institucija nije bila uključena u slučaj i da ga ne može komentirati, zatražena su dodatna pojašnjenja zbog mogućih rizika za zdravlje ljudi.
Iz HZJZ-a navode da u okviru svojih nadležnosti kontinuirano prate dostupne informacije te sudjeluju u stručnim procjenama mogućih učinaka na zdravlje stanovništva, u suradnji s lokalnim i državnim tijelima koja na terenu imaju najpotpuniji uvid u stanje i razvoj događaja.
“U situacijama kada nadležna lokalna tijela, temeljem svojih terenskih uvida i provedenih mjerenja, zatraže dodatnu stručnu procjenu ili izradu javnozdravstvenih preporuka, HZJZ će iste izraditi utemeljeno na dostupnim podacima i u koordinaciji s ostalim relevantnim institucijama.”
Dodaju kako takav pristup omogućuje da se preporuke temelje na cjelovitoj procjeni stanja na terenu, uključujući i razinu stvarne izloženosti stanovništva.
“Ako se kroz takvu koordiniranu procjenu utvrdi potreba za dodatnim mjerama zaštite zdravlja, one će biti pravovremeno definirane i komunicirane javnosti u suradnji s nadležnim tijelima”, naveli su iz HZJZ-a.
Na pitanje koja je institucija nadležna građanima dati preporuke ako ih HZJZ ne bude izdavao, iz Zavoda ističu kako ovakve situacije zahtijevaju zajedničko djelovanje više institucija.
“Postupanje u ovakvim slučajevima zahtijeva usklađeno djelovanje i koordinaciju više nadležnih institucija. Ključno je da se nadzor nad otpadom i procjenom zdravstvenih rizika provodi zajednički, kroz suradnju svih nadležnih institucija”, odgovorili su.
Mogući učinci pronađenih tvari
Na pitanje o mogućem utjecaju PFAS-a, olova, antimona, bakra, cinka i drugih pronađenih tvari na zdravlje ljudi, posebice kod dugotrajne izloženosti, HZJZ navodi da rizik ovisi o više čimbenika.
“Mogući učinci ovise o koncentraciji, trajanju i putu izloženosti te o osjetljivosti pojedinca. Sama prisutnost neke tvari u okolišu ne znači nužno da su joj ljudi izloženi u količini koja predstavlja zdravstveni rizik”, poručili su.
Iz HZJZ-a navode da se dugotrajna izloženost određenim PFAS spojevima povezuje s promjenama razine kolesterola i jetrenih enzima, slabijim imunološkim odgovorom, nižom porođajnom masom te drugim zdravstvenim učincima, uz napomenu da se količina i kvaliteta znanstvenih dokaza razlikuju među pojedinim spojevima.
Olovo je, navode, kumulativno toksičan metal koji može negativno utjecati na živčani, krvotvorni, bubrežni i krvožilni sustav. Posebno osjetljive skupine su mala djeca, trudnice i plod u razvoju.
Antimon pri dovoljno visokoj ili dugotrajnoj izloženosti može štetno djelovati ponajprije na probavni i dišni sustav, ovisno o načinu izloženosti. Bakar i cink potrebni su organizmu za normalno funkcioniranje, ali prekomjerna izloženost može izazvati štetne učinke, najčešće na probavni sustav, a kod dugotrajne i visoke izloženosti i na druge organe.
“Za procjenu konkretnog rizika za stanovništvo potrebno je, osim koncentracija u okolišu, poznavati i stvarnu razinu izloženosti ljudi”, istaknuli su iz HZJZ-a.
Preporuke građanima dok traje postupanje
Iz HZJZ-a građanima preporučuju da ne ulaze na područje odlagališta, ne dodiruju niti premještaju otpad i onečišćeno tlo te da djeci i kućnim ljubimcima onemoguće pristup toj lokaciji.
Također savjetuju izbjegavanje aktivnosti koje bi na samom području odlagališta mogle uzrokovati podizanje prašine.
“Građanima se preporuča da ne ulaze na područje odlagališta, ne diraju niti premještaju otpad i onečišćeno tlo te da djeci i kućnim ljubimcima onemoguće pristup toj lokaciji. Također je preporučljivo izbjegavati aktivnosti koje bi na samoj lokaciji mogle podizati prašinu.”
Iz HZJZ-a posebno naglašavaju da nalaz štetnih tvari u podzemnoj vodi ne znači da je onečišćena voda iz javnog vodoopskrbnog sustava.
“Vodu iz javne vodoopskrbe potrebno je koristiti u skladu sa službenim obavijestima isporučitelja vodnih usluga i nadležnih tijela”, poručili su. (N1)
