Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavnim imenovanjem Rustema Umerova novim šefom vanjske obavještajne službe nastavio je niz kadrovskih promjena u vrhu vlasti. No ministarstvo obrane i dalje nema stalnog ministra, a prosvjedi koji traže povratak smijenjenog ministra Mihajla Fedorova ne jenjavaju.
Kriza je počela 14. srpnja kada je Volodimir Zelenski zatražio ostavku premijerke Julije Sviridenko. Dan poslije objavljena je smjena ministra obrane Mihajla Fedorova, samo šest mjeseci nakon stupanja na dužnost.
Parlament je potom vrlo brzo za novog premijera potvrdio Serhija Koreckog, dotadašnjeg čelnika državne energetske kompanije Naftogaz. Slijed poteza izazvao je najveću domaću političku krizu otkako je Rusija 2022. pokrenula invaziju.
Fedorov je objasnio da je odlazak povezan s reformama javne nabave koje su izazvale otpor kod ljudi bliskih vrhu vlasti, optuživši vrhovnog zapovjednika Oleksandra Sirskog da je kočio reforme i “cijepao zemlju”.
Smjena Fedorova izazvala je svakodnevne prosvjede u više gradova; organizatori su prosvjed od 31. srpnja opisali kao “najveći od 2014. godine”.
Zelenski je pod pritiskom ulice 21. srpnja smijenio Sirskog i imenovao generala Mihajla Drapatija za novog vrhovnog zapovjednika, no Fedorova nije vratio, unatoč zahtjevu prosvjednika.
Ministarstvo bez ministra
Iako je smjena Sirskog privremeno smirila ulicu, analitičari se ne slažu je li kriza doista završena. Sadašnji obrazac – odugovlačenje, djelomični ustupci, odbijanje ključnog zahtjeva – sugerira da je predsjednik krizu prije obuzdao nego riješio.
Chatham House ocjenjuje da su se Zelenskom ovi potezi obili o glavu i pretvorili se u trajniju krizu.
Politički analitičar Volodimir Fesenko opisao je predsjednikov zadatak kao traženje kompromisa koji je istovremeno politički pouzdan i stručno vjerodostojan – zadatak koji dosad nije ispunjen jer ključni zahtjev, povratak Fedorova, ostaje neispunjen. (hrt)
