Ekocid, kazne do 50 milijuna eura, strože kazne za izazivanje požara pa i doživotni zatvor – to donose nove izmjene Kaznenog zakona. Gospić, Omiš, brojni slučajevi ugrožavanja ljudi i okoliša otvorili su pitanja – hoće li strože kazne donijeti i veću odgovornost?
Ekocid kao teško kazneno djelo
O izmjenama Kaznenog zakona i postojećem zakonskom okviru u Studiju 4 govorio je odvjetnik Veljko Miljević, koji ističe da se kod ekocida zapravo susreću dva područja kaznenog prava – zaštita okoliša i zaštita opće sigurnosti.
– To je teško kazneno djelo koje potječe iz dva izvora. To je djelo protiv okoliša, zato se i zove eko, a s druge strane potječe od temeljnog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, objasnio je.
Podsjetio je na članak 215. Kaznenog zakona, kojim se štiti opća sigurnost ljudi, građana i imovine. U njegovu prvom stavku, među ostalim, navode se različite radnje kojima se općeopasnim sredstvom ili radnjom može ugroziti sigurnost ljudi i imovine.
– Prije svega je bio požar, pa se to odnosilo na Omiš, rekao je Miljević, osvrnuvši se na slučaj požara na omiškom području. No, posebno je izdvojio slučaj Gospića, koji je posljednjih tjedana u središtu javnosti zbog sumnji u nepravilnosti povezane s otpadom i ugrožavanjem okoliša.
– Zadnjih mjesec dana u središtu svih komentara je slučaj Gospić, rekao je, dodajući da se očito kasnilo u uočavanju problema, njegovu otkrivanju, a potom i u kaznenom postupanju.
Prema njegovim riječima, u tom je slučaju riječ o postupanjima koja se mogu povezati s člankom 215. Kaznenog zakona. Za osnovni oblik tog kaznenog djela predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Miljević, međutim, upozorava da razvoj tehnologije i proizvodnje donosi mogućnost šteta koje su nekada bile nezamislive.
– Stupanj krivnje ne mora se više poklapati sa štetom koja je pričinjena, a šteta koja je pričinjena često puta je nesrazmjerno veća, istaknuo je.
Kazneni zakon već sada predviđa strože kazne kada nastupe teže posljedice. Miljević podsjeća na članak 222., koji obuhvaća teška kaznena djela protiv sigurnosti ljudi i imovine. Ako, primjerice, nastupi teška tjelesna ozljeda ili velika imovinska šteta, kazna više nije od šest mjeseci do pet godina, nego od jedne do deset godina zatvora.
– Mi već tu, u stavku 3, imamo da je, ukoliko nastupi smrt uslijed ponašanja opisanog u članku 215., zapriječena kazna od tri do 15 godina, rekao je Miljević.
Ističe i da je postupanje s otpadom već precizno regulirano Kaznenim zakonom, kroz odredbe koje se odnose na različite načine ugrožavanja sigurnosti općeopasnim radnjama ili sredstvima.
Kazne do 20 godina
– Novost je da dobivamo kapitalnu kaznu i da za taj ekocid, za smrtnu posljedicu uslijed temeljnog kaznenog djela nije više 15 godina, nego 20, rekao je Miljević.
Pritom se, dodaje, ide prema granici dugotrajnog zatvora, dok bi se mogućnost izricanja doživotnog zatvora trebala otvoriti uvođenjem tog instituta u hrvatski kazneni sustav.
– Ministar Habijan je to lijepo formulirao – do granice, do dugotrajnog zatvora, jer mi doživotnog zatvora nemamo još ni sada. On je u prijedlozima, pojasnio je Miljević.
Podsjetio je i na proceduru donošenja zakona.
– Zakone može donositi samo predstavničko tijelo, samo parlament, kod nas Sabor, ali glavno tijelo koje priprema zakone je Vlada, rekao je.
Dodao je da je za kaznene zakone unutar Vlade nadležno Ministarstvo pravosuđa, uz suradnju resornog ministarstva, u ovom slučaju onoga nadležnog za zaštitu okoliša. (hrt)
