Ministar financija Tomislav Ćorić obratio se javnosti u utorak povodom prve procjene o inflaciji u kolovozu koju je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena prema prvoj procjeni DZS-a u kolovozu 2026. u odnosu na isto razdoblje lani u prosjeku su više za 4,1 posto, dok su u odnosu na srpanj ove godine više za 0,3 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za Energiju iznosi 17,4 posto, za Usluge 7,2 posto, za Hranu, piće i duhan 0,1 posto, a za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije -1,3 posto.
Obraćanje ministra
„Naše gospodarstvo u kolovozu je evidentiralo povećanje indeksa potrošačkih cijena od 4,1 posto na godišnjoj razini u odnosu na mjesec ranije. To je nešto viša stopa inflacije na godišnjoj razini i, kao što znate, u srpnju je ona iznosila 3,9 posto“, rekao je Ćorić.
Posebno je upozorio na strukturu inflacije, iz koje je vidljivo da najveći doprinos rastu cijena dolazi iz energetskog sektora. Cijene energije u kolovozu su na godišnjoj razini porasle čak 17,4 posto. Usluge su poskupjele 7,2 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana bile tek 0,1 posto više nego godinu ranije. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije istodobno su pale 1,3 posto.
„Ono što svakako želimo istaknuti jest struktura inflacije koju imamo. Ogroman dio, odnosno gotovo cjelokupan ponder, ide na područje energije. Cijena energije u ovom je trenutku, u odnosu na mjesec ranije, uvećana za 17,4 posto na godišnjoj razini“, kazao je ministar.
U ostalim komponentama inflacije, dodao je, situacija je znatno mirnija.
„Što se tiče ostalih komponenti, tu prije svega mislimo na hranu, piće i duhan, odnosno na industrijske neprehrambene proizvode bez energije“, rekao je Ćorić.
Prema podacima DZS-a, na mjesečnoj su razini cijene energije porasle 3,7 posto, usluge 0,1 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili 0,9 posto, a hrana, piće i duhan 0,2 posto.
Ćorić smatra da je trenutačno kretanje inflacije dijelom posljedica čimbenika koji djeluju na cijene energenata i šire europsko gospodarstvo.
Hrvatska se bliži prosjeku EU-a
Ipak, kao pozitivnu okolnost istaknuo je činjenicu da se Hrvatska, kada je riječ o inflaciji, postupno približava prosjeku Europske unije.
„Ono što je pozitivno jest činjenica da se stopa inflacije u Hrvatskoj iz mjeseca u mjesec približava prosjeku EU-a i da naša stopa inflacije, harmonizirana na indeksu potrošačkih cijena, koji se prati na razini cijele EU, iz mjeseca u mjesec konvergira prosjeku“, kazao je Ćorić.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, hrvatska je inflacija u kolovozu iznosila 3,7 posto.
Ministar je pritom naglasio da se aktualnom razinom inflacije ipak ne treba zadovoljiti.
„Ono što svakako želim istaknuti jest da nećemo biti zadovoljni razinom inflacije u Hrvatskoj, jer je potrebno da se ona konvergira prema europskim prosjecima“, poručio je.
Podsjetio je i na očekivanja vezana uz iduću godinu, odnosno mogućnost daljnjeg smirivanja inflacije.
„Još jednom ću se referirati na ono što smo već čuli i očekujemo – da će prvi kvartal sljedeće godine donijeti određenu stabilizaciju“, rekao je Ćorić.
Ako se, prema njegovim riječima, sadašnji trendovi nastave i cijene energenata uđu u „neku sferu normalnog“, moguće je daljnje usporavanje inflacije.
„Ukoliko se inflacija na mjestu koje smo sada dosegnuli, mjestu koje smo konačno dosegnuli, prestane povećavati i cijene energenata uđu u neku sferu normalnog, možemo to tako reći, očekujem da bi inflacija u Hrvatskoj mogla biti na oko 2 posto kada se približimo kraju sljedeće godine“, rekao je ministar.
Inflacija je, nakon tromjesečnog usporavanja s 5,8 posto u travnju na 3,9 posto u srpnju, u kolovozu ponovno blago ubrzala. Najveći pritisak pritom dolazi upravo iz energije, dok su cijene hrane gotovo stagnirale.(net.hr)
