Njemačka vlada pokrenula je reformu poreza na dohodak kojom bi milijuni građana s niskim i srednjim primanjima trebali dobiti porezno rasterećenje, dok će osobe s najvišim prihodima ubuduće plaćati više.
Nakon dugotrajnih pregovora, kabinet je prihvatio prijedlog ministra financija Larsa Klingbeila, a prve promjene trebale bi stupiti na snagu početkom 2027. godine, prenosi Fenix Magazin.
Koalicija CDU/CSU-a i SPD-a reformom želi građanima ublažiti posljedice rasta životnih troškova, uključujući poskupljenja hrane, energije, stanovanja i goriva. Procjenjuje se da će od promjena najviše koristi imati kućanstva s nižim i srednjim prihodima, iako su prijedlog već kritizirali predstavnici oporbe, sindikata i gospodarstva.
“Prema našoj reformi, obitelji s djecom mogle bi do 2028. imati više od 600 eura godišnje više u džepu nego danas. Nitko to ne bi trebao umanjivati”, poručio je Klingbeil.
Odluku vlade o svom prijedlogu ministar je morao pratiti na daljinu. Klingbeil, koji obnaša i dužnost vicekancelara, zbog tehničkog problema na vladinu zrakoplovu nije se uspio na vrijeme vratiti u Berlin s putovanja u Sjedinjene Američke Države.
Reforma će se provoditi u dvije faze, a prema planu bi od 2028. građanima trebala donositi ukupno oko deset milijardi eura poreznih olakšica godišnje. Financijski okvir dogovorili su čelnici CDU/CSU-a i SPD-a na sastanku koalicijskog odbora početkom srpnja.
Porez na dohodak ne obračunava se izravno na bruto plaću
Iz Ministarstva financija navode da Klingbeil tim prijedlogom u cijelosti provodi postignuti politički dogovor. Ministar je pritom upozorio na rast troškova hrane, energije i stanovanja te ocijenio da je upravo zbog povećanih životnih troškova sada posebno važno rasteretiti “veliku većinu ljudi u Njemačkoj”.
Porez na dohodak u Njemačkoj ne obračunava se izravno na bruto plaću, nego na oporezivi dohodak koji se dobiva nakon odbijanja neoporezivih iznosa i priznatih troškova. Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na osnovni neoporezivi iznos, odnosno dio prihoda koji je za sve građane oslobođen poreza i koji bi trebao pokriti osnovne životne potrebe. Taj će iznos s ovogodišnjih 12.348 eura sljedeće godine porasti na 12.564 eura, a 2028. na 12.900 eura.
Mijenja se i prag za primjenu najviše granične porezne stope od 42 posto. Ona bi se ubuduće trebala primjenjivati na oporezivi dohodak od 70.600 eura, umjesto od sadašnjih 69.879 eura. Prema Ministarstvu financija, time će rast porezne stope u rasponu oporezivih prihoda između 17.800 i 70.600 eura biti postupniji, a najveću bi korist trebali imati građani sa srednjim prihodima.
Istodobno se mijenja oporezivanje najviših prihoda. Postojeći takozvani “porez na bogate” bit će podijeljen u dvije kategorije. Porezna stopa od 45 posto ubuduće će se primjenjivati već od 250.000 eura oporezivog godišnjeg dohotka, umjesto od sadašnjih 277.826 eura.
Povećavaju se troškovi putovanja na posao
Uz to se uvodi nova stopa od 47 posto za oporezivi dohodak od najmanje 280.000 eura godišnje. Klingbeil je ocijenio da je nešto veći doprinos građana s najvišim primanjima na najvišim razinama dohotka “stvar pravednosti”.
Promjene se odnose i na paušalni odbitak za zaposlene, kojim se priznaju troškovi povezani s radom, primjerice troškovi putovanja na posao ili nabave uredskog materijala. Taj će se iznos povećati s 1230 na 1430 eura.
Veća izdvajanja predviđena su i za obitelji s djecom. Dječji doplatak, koji trenutačno iznosi 259 eura mjesečno po djetetu, sljedeće bi godine trebao porasti na 267 eura, a 2028. na 272 eura mjesečno. Istodobno će se porezna olakšica za djecu s 9.756 eura najprije povećati na 10.056 eura, a potom na 10.236 eura.
Promjene su predviđene i za zaposlene koji rade nedjeljom i blagdanima. Najviša satnica na temelju koje se mogu isplaćivati neoporezivi dodaci povećat će se s 50 na 75 eura, što bi zaposlenicima trebalo omogućiti da zadrže veći dio tih dodataka. S druge strane, mogućnost poreznog odbitka troškova za obrtničke usluge bit će neznatno smanjena.
Ministarstvo financija očekuje da će rezultat reforme biti veći neto prihod za veliku većinu poreznih obveznika. Kao primjer navodi bračni par u kojem njegovatelj i vozač autobusa pojedinačno zarađuju po 2800 eura bruto mjesečno i imaju dvoje djece. Takvo bi kućanstvo do 2028. moglo ostvariti godišnje porezno rasterećenje od 632 eura.
“Poduzeća će biti dodatno opterećena”
Samac koji radi kao inženjer i ima bruto mjesečnu plaću od 5.000 eura mogao bi, prema istom izračunu, 2028. plaćati oko 192 eura manje poreza godišnje.
Predložene mjere, međutim, nisu naišle na jednodušnu podršku. Njemački savez sindikata (DGB) smatra da porezne olakšice vjerojatno neće biti dovoljne da nadoknade učinke inflacije te stoga neće znatnije povećati kupovnu moć zaposlenih. Sindikati također smatraju da se najviša granična porezna stopa i dalje počinje primjenjivati na preniskoj razini prihoda, zbog čega pogađa i radnike koji se ne mogu smatrati osobama s najvišim primanjima.
Kritike su stigle i iz Udruge njemačkih gospodarskih i industrijskih komora (DIHK), koja povećanje “poreza na bogate” zapravo smatra “porezom na srednju klasu”. Udruga upozorava da će takva promjena dodatno opteretiti poduzeća koja ulažu, provode strukovno osposobljavanje i otvaraju radna mjesta.
Andreas Audretsch, zamjenik čelnika parlamentarne skupine Zelenih, rekao je za Rheinische Post da bi relativno skromne koristi od porezne reforme mogle biti poništene drugim financijskim opterećenjima, uključujući različite namete i smanjenje pojedinih naknada.
Nakon odluke vlade prijedlog zakona ide u Bundestag i Bundesrat. Za provedbu reforme koaliciji je potrebna i suglasnost saveznih zemalja jer one, kao i savezna vlada, dobivaju 42,5 posto prihoda od poreza na dohodak. Tijekom parlamentarne procedure mogući su i dodatni zahtjevi za poreznim rasterećenjem.
Takav je zahtjev neposredno prije odluke kabineta već iznijelo Ministarstvo gospodarstva, na čijem je čelu Katherina Reiche iz CDU-a. Klingbeil je na taj potez reagirao kritički, ali je istodobno ostavio otvorenu mogućnost dodatnih promjena. Naglasio je, međutim, da bi za svako novo porezno rasterećenje najprije trebalo osigurati odgovarajuća financijska sredstva. (N1info)
