Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić komentirao je sinoć u RTL Direktu slučaj opasnog otpada u Gospiću te najavio skori početak sanacije.
Govoreći o odlagalištu, Bačić je objasnio da je sanacija podijeljena u nekoliko faza te da se na lokaciji nalazi i opasni i neopasni otpad.
“Da, u sanaciju krećemo brzo. Tamo je sanacija samog odlagališta podijeljena u nekoliko faza. Radi se i o neopasnom i o opasnom otpadu”, rekao je Bačić za RTL Direkt.
Natječaj za uklanjanje neopasnog otpada Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poništio je nakon što je najjeftiniji ponuditelj povukao svoju ponudu jer nije imao rješenje za njegovo odlaganje. Bačić kaže da će Vlada sada pokušati ubrzati postupak.
“Vlada će na temelju članka 11. Zakona o gospodarenju otpadom i Zakona o Vladi odmah, bez javne nabave, ići u direktno ugovaranje kako bismo bez odugovlačenja tih 300 vreća sa 650 tona neopasnog otpada izvukli iz Gospića”, rekao je.
Dodao je da će se u ugovaranje krenuti odmah te da očekuje da će taj dio posla biti proveden što je moguće brže.
“Mi smo uvjereni da to ide najbrže što može. To je prva faza. Paralelno s njom provodimo aktivnosti na prekrivanju zakopanog otpada. To je ta najveća količina od 33.000 tona otpada koji je zakopan u zemlju. Tu je i opasan i neopasan otpad. Mi ćemo to prekriti prije velikih jesenskih kiša kako ne bi došlo do daljnjeg procjeđivanja otrovnog otpada u tlo pa u vode”, kazao je Bačić.
Prekrivanje otpada trebalo bi početi idući tjedan
Prema njegovim riječima, izvođač radova na prekrivanju otpada već je odabran, a početak radova očekuje se uskoro.
“Prekrivanje će krenuti, nadam se, idući tjedan. Odabran je izvođač. Nije uložena žalba, potpisuje se ugovor i počinje s prekrivanjem da se spriječi daljnje poniranje otrovnog otpada u tlo i vode te kako se ne bi dodatno onečišćivao okoliš.”
Osim zakopanog otpada, na području oko silosa i PPK Velebit nalazi se još oko četiri i pol tisuće tona rasutog otpada. Za njegovo uklanjanje raspisan je natječaj.
“Prvi je bio poništen pa je podignuta vrijednost tog posla. Dobili smo 25. kolovoza dvije ponude. Od tada Fond evaluira ponude i ispituje njihovu kvalitetu, odnosno ispunjavaju li sve obveze iz javne nabave. Ako Fond donese odluku, onda se s izvođačem odmah kreće u uklanjanje otpada izvan Hrvatske”, rekao je.
Bačić nije mogao otkriti kamo bi opasni otpad trebao biti odvezen jer je postupak javne nabave još u tijeku.
“Ja bih prihvatio spalionicu na Korčuli”
Govoreći o mogućoj gradnji energana na otpad, Bačić je upozorio na otpor koji takvi projekti redovito izazivaju među lokalnim stanovništvom.
“Kada je Tabak grupa htjela neopasni otpad iz vreća preraditi u Zaprešiću, u Zaprešiću se stvorila pobuna. Nije to samo tamo, nego svugdje u Hrvatskoj kada samo postoji naznaka da bi došao nečiji otpad, bio on neopasan, stvara se ozračje u kojem nitko ne želi tuđe smeće.”
Smatra da Hrvatska mora promijeniti odnos prema gospodarenju otpadom.
“Nije problem što ne želimo tuđe smeće, mi sada polako više ne želimo ni svoje smeće, nego bismo da nam netko drugi to preuzme. Mi ćemo morati promijeniti tu svijest i pristupiti na znanstvenom principu izgradnji energana. To nisu spalionice. Te spalionice su diljem Europe, i u gradovima i naseljima.”
Na pitanje bi li prihvatio takvo postrojenje na Korčuli, odakle dolazi, Bačić je odgovorio potvrdno.
“Ja bih prihvatio spalionicu na Korčuli. Na Korčuli gradimo pretovarnu stanicu, pa se dio Korčulana, mojih dragih sugrađana, buni i protiv te pretovarne stanice. A mi ne možemo nekome drugome odnijeti sve. Mi moramo na tu pretovarnu stanicu donijeti naš otpad. Govorimo o komunalnom otpadu, ne govorimo o opasnom otpadu.”
Objasnio je da bi se komunalni otpad ondje obrađivao prije odvoza u regionalni centar koji se gradi na području Dubrovačko-neretvanske županije.
O kontrolama otpada: “Da su se provodile, ovo se ne bi dogodilo”
Bačić je komentirao i odluku iz 2019. godine kojom je ukinuta obveza prethodne najave prijevoza otpada preko granice. Tvrdi da ta promjena nije značila ukidanje nadzora.
“Time što nije bilo potrebno tri dana prije najaviti otpad koji će ulaziti i izlaziti iz Hrvatske, nije se naložilo da se kontrole ne provode. Naime, i tada je već postojao takozvani e-ONTO.”
Riječ je, objasnio je, o digitalnoj platformi putem koje osobe i tvrtke s dozvolama za gospodarenje otpadom moraju evidentirati podatke o otpadu.
“To je digitalna platforma u kojoj svatko tko ima dozvolu za gospodarenje otpadom mora otpad koji prevozi prijavljivati u taj očevidnik, na način da prijavljuje o kojoj se količini otpada radi, kakav je, tko ga prevozi, otkud stiže i gdje ide.”
Prema njegovim riječima, na temelju tih evidencija moguće je retroaktivno utvrditi što je dovezeno u Gospić, iako ostaje pitanje jesu li svi podaci koji su unošeni bili točni.
“Kad smo ukinuli tu obvezu da se prijavljuje unaprijed, nismo rekli da nema više kontrole. Taj isti princip u sklopu zelenih politika primjenjuju i naši susjedi. Tada kada smo mi to ukinuli, to rade i Talijani, Austrijanci, Nijemci. Dakle, htjelo se smanjiti svojevrsne administrativne procedure kako bi se određeni projekti mogli lakše provoditi.”
Priznao je i da je ulazak Hrvatske u schengenski prostor donio određene probleme kada je riječ o nadzoru.
“Slažem se. Treba inzistirati da i Carina, kontrole, DIRH te Fond za zaštitu okoliša podatke o prijevozu otpada i njegovom nastavku kontroliraju često kako ne bi došlo do ovakvih situacija. Da se to provodilo, ne bi se ovo dogodilo.”
Najavio je i pooštravanje zakonskog okvira.
“To će biti dio našeg programa. U postupku je izmjena Zakona o gospodarenju otpadom. On će sada bitno pooštriti postupanje države prema otpadu, prema kontrolama i provjeri postupa li se s otpadom kako je zakonom predviđeno.”
Osjeća li odgovornost zbog Gospića?
Na kraju se Bačić osvrnuo i na pitanje političke odgovornosti s obzirom na to da su građani na problem otpada upozoravali još 2023. i 2024. godine.
“Koliko imam informacije, građani su podnijeli predstavke 2023. i 2024. godine. Inspekcija izlazi na teren po tome. Zašto se nakon prijava nije zaustavilo, ispitalo, procesuiralo, ja to doista ne znam. Vjerujem da će DORH utvrditi zašto se nakon takvih predstavki nije zaustavio taj protuzakonit dovoz otpada u Gospić.”
Bačić smatra da je problem trebalo ranije prepoznati na više razina.
“Trebalo je na svim razinama – od strane Grada, Županije i Inspektorata – taj proces prepoznati.”
Na pitanje uključuje li to i odgovornost Vlade, kratko je odgovorio:
“Inspektorat je dio nacionalne izvršne vlasti.” (N1)
