Rumen Radev poručuje da Sofia neće sudjelovati u najavljenih 70 milijardi eura, tražeći brzo okončanje rata
Bugarska neće sudjelovati u novoj financijskoj pomoći EU-a Ukrajini, objavio je u utorak premijer Rumen Radev.
Na nedavnom europskom samitu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je zatražio od EU-a dodatnih 70 milijardi eura za obranu od ruske invazije u idućoj godini.
“Kako to izgleda u odnosu na sve ono što se događa u Europi? Bugarska ni na koji način ne može sudjelovai u tih 70 milijardi”, rekao je Radev novinarima u gradiću Tvarditsa, prenijela je agencija BTA.
Radev je podsjetio na to da je EU odobrila Ukrajini 90 milijardi eura prošle godine za pokrivanje troškova u 2026. i 2027. Tri članice Unije – Mađarska, Češka i Slovačka ispregovarale su da ne sudjeluju u zajmu, ali Bugarska jest.
Radev je pozvao na okončanje rata u Ukrajini što je prije moguće, rekavši da on iscrpljuje europska gospodarstva te da izaziva društvene napetosti i političku nestabilnost.
“Rezultat se neće postići vojnim sredstvima”, izjavio je bugarski premijer koji je bio predsjednik države od 2017. do ostavke u siječnju 2026.
Rastuće opterećenje
Radevova izjava dolazi u trenutku kada se među članicama Europske unije sve intenzivnije raspravlja o dugoročnom financiranju ukrajinske obrane i granicama europske pomoći Kijevu. Dok dio europskih vlada inzistira na nastavku vojne i financijske potpore kao preduvjetu za jačanje ukrajinske pregovaračke pozicije, druge sve otvorenije upozoravaju na gospodarske posljedice rata i rastuće opterećenje nacionalnih proračuna.
Bugarska pritom zauzima posebno osjetljiv položaj. Zemlja je članica NATO-a i Europske unije, ali njezinu političku scenu već godinama obilježavaju duboke podjele oko odnosa prema Rusiji. Radev je tijekom predsjedničkog mandata bio među europskim političarima koji su najčešće dovodili u pitanje učinkovitost strategije vojnog iscrpljivanja Moskve, zagovarajući diplomatsko rješenje sukoba i upozoravajući na opasnost od njegove eskalacije.
Njegovi su stavovi u više navrata izazivali prijepore unutar same Bugarske, osobito u odnosima s političkim snagama koje zagovaraju čvršće vezivanje Sofije uz zapadne saveznike i nastavak pomoći Ukrajini. Bugarska je, unatoč unutarnjim političkim prijeporima, zahvaljujući svojoj vojnoj industriji bila važan izvor streljiva i druge vojne opreme za ukrajinske snage.
Za Kijev je pritom ključno pitanje ne samo koliko će novca europski partneri osigurati, već i koliko će brzo ta sredstva postati dostupna. Ukrajina se u financiranju obrane i funkcioniranja države u velikoj mjeri oslanja na međunarodnu potporu, zbog čega svako dulje političko nadmetanje među europskim prijestolnicama može otežati njezino proračunsko i vojno planiranje.
U tom kontekstu bugarsko odbijanje sudjelovanja u novom paketu pomoći predstavlja još jedan pokazatelj sve izraženijih razlika među europskim vladama oko cijene, trajanja i političkih ciljeva potpore Ukrajini. (Hina, Jutarnji vijesti)
