Europski čelnici zabrinuti su zbog Trumpova približavanja Moskvi i sve lošijih odnosa Washingtona i Kijeva
Europski čelnici sve ozbiljnije razmišljaju o izravnim pregovorima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Sve više političara u Europskoj uniji smatra da razgovori s Moskvom ne bi trebali biti isključivo u rukama Sjedinjenih Američkih Država, piše vanjskopolitički kolumnist Financial Timesa Gideon Rachman.
Prema njegovim informacijama, europske zemlje uskoro bi mogle započeti vlastite razgovore s Kremljem, a potrebni komunikacijski kanali već postoje.
Europska politika prema Rusiji dosad se temeljila na potpori Ukrajini i gospodarskim sankcijama Moskvi. Europski čelnici pritom su pokušavali utjecati na mirovne pregovore preko Trumpa, no takav pristup pokazuje se sve manje učinkovitim.
U europskim prijestolnicama raste i zabrinutost da je američki predsjednik više zainteresiran za gospodarsku suradnju s Rusijom nego za dugoročnu sigurnost Europe.
Dvije mogućnosti za završetak rata
Rachman navodi da bi Europa u eventualnim pregovorima mogla Putinu ponuditi dva moguća rješenja za završetak rata.
Prvo bi podrazumijevalo zamrzavanje sukoba na postojećim položajima, uz jamstvo da Ukrajina neće postati članica NATO-a. Druga mogućnost bila bi prepuštanje cijelog Donbasa ruskoj kontroli, nakon čega bi se Ukrajini otvorio put prema članstvu u NATO-u.
Riječ je o mogućim pregovaračkim prijedlozima, a ne o službeno usvojenom europskom planu.
Odnosi Washingtona i Kijeva ponovno se pogoršali
Istodobno se produbljuje sukob između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Novi prijepor nastao je zbog ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu i Trumpovih nastojanja da snizi cijene dizela uoči izbora za američki Kongres.
Trump je više puta tražio od Ukrajine da prestane napadati ruska naftna postrojenja i pristane na energetsko primirje. Nakon neuspješnih diplomatskih pokušaja postigao je dogovor s Moskvom o opskrbi dizelom.
Zelenski je zbog toga optužio Sjedinjene Države da su “odabrale stranu” Rusije. Trump je uzvratio tvrdnjom da mu je lakše postići dogovor s Putinom nego s ukrajinskim predsjednikom te ponovno poručio da Ukrajina mora održati izbore.
Prema pisanju Wall Street Journala, odnosi dvojice predsjednika sada su na najnižoj razini od njihova sukoba u Bijeloj kući 2025. godine.
Vance: Ukrajina ne bi trebala u NATO
O mogućem članstvu Ukrajine u NATO-u oglasio se i američki potpredsjednik JD Vance, koji smatra da Kijev ne bi trebao postati dio Saveza.
“Koliko znam, nemamo formalni savez s Ukrajinom. Ona nije članica NATO-a. Ne mislim da bi trebala biti članica NATO-a”, rekao je Vance.
Odbio je Ukrajinu nazvati američkim saveznikom i poručio da Washington i Kijev “povremeno imaju različite interese”. (K. Kuveždić, jutarnji.hr)
