Plaće rastu, živi se bolje – tako barem sugerira statistika. Prvi je put prosječna plaća u Hrvatskoj premašila 1500 eura. Na papiru zvuči pristojno, no mnogi će reći da im takva plaća jedva pokriva špeceraj i režije.
“Teško da je dovoljno, ukoliko nemate vlastiti stan i nekakvu pomoć obitelji”, kaže Zdravko iz Zagreba na pitanje je li prosječna plaća dovoljna za život.
Slično razmišlja i Zagrepčanka Mirjana. Na pitanje je li to dovoljno za dobar život ili tek preživljavanje, odgovara: “Preživljavanje, iskreno preživljavanje. Da ne govorimo o obitelji koja ima dvoje djece.”
Plaće rastu, ali inflacija je pojela veći dio povećanja
Prosječna plaća u kolovozu iznosila je 1543 eura. U odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je to rast od 6,7 posto. No kada se oduzme inflacija, bogatiji smo za svega 36 eura mjesečno.
“Kad odbijemo formalnu inflaciju, onda vidimo da je to rast od 2,4 posto, a kad pogledamo razinu cijena onoga na što odlazi 60 posto našeg budžeta, a to su hrana, piće i gorivo, onda vidimo da su te cijene rasle znatno više”, objašnjava ekonomist Mladen Vedriš.
Pokazuju to i brojke Državnog zavoda za statistiku. Prijevoz je u godinu dana poskupio za 16 posto, stanovanje i režije za gotovo 12 posto, a restorani i usluge za 6,7 posto.
No čak ni to nije najveći udar na standard građana, posebno onih koji često odlaze na benzinske postaje.
Velik dio rasta plaća pojela je inflacija, a najbolje to znaju vozači. U godinu dana benzin je poskupio 25 posto, a dizel gotovo 40 posto.
Polovica Hrvata prima manje od 1336 eura
Ako se od prosječne plaće živi teško, što tek reći za medijalnu plaću koja iznosi samo 1336 eura? To znači da polovica zaposlenih u Hrvatskoj prima manje od tog iznosa, za koji sindikati upozoravaju da nije dovoljan za dostojanstven život.
“Vi s tom medijalnom plaćom ne možete pokriti ništa. Razmislite sami, 1300 eura? Možete platiti režije i biti možda na osnovnim namirnicama, znači ne možete si priuštiti ništa”, upozorava Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata.
Kako s takvom plaćom napuniti hladnjak ili platiti 800 eura za najam stana od 60 četvornih metara u Zagrebu, teško je reći.
Sve to, upozoravaju sugovornici, ukazuje na jednu neugodnu činjenicu – iako su plaće nominalno veće, rast životnih troškova ozbiljno narušava kupovnu moć građana.
“Kad svedemo našu potrošnju na ono na što trošimo glavninu naših sredstava, onda ćemo vidjeti da nam je, nažalost, kupovna moć u cjelini pala”, ističe Vedriš.
Dobra vijest za građane: Cijene plina ove zime ostale su iste
Velik dio kućnog budžeta odlazi i na režije, a tijekom zime posebno na grijanje. No barem na tom području stiže jedna dobra vijest. Cijene plina neće rasti barem do 31. ožujka, a Vladine subvencije ostaju na snazi.
“Cijena plina ove zime ostaje ista kao i prošle godine. To znači da će kućanstvo koje je prošle zime za određenu potrošnju plaćalo 80 eura, za jednaku potrošnju i ove zime plaćati isti iznos”, objašnjava Jeronim Tomas, direktor Gradske plinare Zagreb – Opskrba.
Sindikati: Za dostojanstven život plaća mora biti iznad 3000 eura
Kad se sve zbroji i oduzme, brojke su jasne. Plaće možda rastu, ali rast cijena osnovnih životnih potreba i dalje snažno opterećuje kućne budžete.
Prosječna plaća od 1543 eura nekada bi izgledala kao nedostižan iznos, no danas, upozoravaju sindikati, nije dovoljna i potrebno ju je dodatno povećati.
“Da bi mogli pristojno živjeti, treba im još 20 do 30 posto više, a da bi mogli dostojanstveno živjeti, ja ponavljam: plaća mora biti iznad 3000 eura”, poručuje Iveković.
I tako dolazimo do nove, gotovo magične brojke – 3000 eura, koliko bi, prema ocjeni predsjednika Novog sindikata, trebalo za dostojanstven život u Hrvatskoj.
S prosječnom plaćom od 1543 eura trenutačno smo tek na pola puta do tog iznosa. No dok životni troškovi nastavljaju rasti, ostaje pitanje koliko će i buduća povećanja plaća građani doista osjetiti u svojim novčanicima. (net.hr)
