Hrvatski sabor raspravlja o izmjenama dvaju zakona kojima se proširuje obuhvat radnika Plobesta i Salonita, kao i njihovih nasljednika, koji imaju pravo na odštetu zbog izloženosti azbestu.
Pravo na odštetu radnicima i njihovim nasljednicima
Kod Plobesta pravo će dobiti i radnici koji nisu bili obuhvaćeni Zakonom iz 2020., a koji su 8. listopada 1991. bili zaposleni u tvrtki te najmanje pet godina bili izloženi azbestu u Plobestu i njegovim pravnim prednicima. Riječ je o oko 223 radnika, odnosno njihovih nasljednika, kojima pripada po 29.100 eura. Isplata počinje potkraj ove godine.
U Plobestu je od listopada 1991. do listopada 2002. bilo zaposleno ukupno 820 radnika, a 223 radnika s manje od pet godina staža u toj tvrtki prethodno su radila kod njezina pravnog prednika. Država će za odštete do 2028. osigurati 4,9 milijuna eura. Dosad je zaprimljeno 777 zahtjeva, a obeštećeno je 545 radnika ili njihovih nasljednika.
Kod Salonita pravo na odštetu proširuje se na nasljednike radnika koji su bili zaposleni 14. veljače 2006. te na radnike i njihove nasljednike koji su od 1991. do 2006. najmanje pet godina bili izloženi azbestu u Salonitu ili njegovim pravnim prednicima.
Odšteta od 29.100 eura po radniku isplaćivat će se tijekom tri godine, a očekuje se oko 340 korisnika, rekla je ministrica Marija Vučković. Za tu će svrhu u državnom proračunu ove i iduće dvije godine biti osigurano 4,5 milijuna eura.
– Svima koji su na današnjem redu rješavaju se samo obeštećenja za izgubljeno zdravlje radnika, a i to je nažalost samo djelomično. Država ima mnogo veći dug za neisplaćene plaće, rekao je u raspravi Mišo Krstičević iz Kluba zastupnika SDP-a.
Predsjednica Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a Marijana Puljak upozorila je da osoba koja je dobila naknadu za izgubljeni posao, ne može dobiti naknadu za azbest, a riječ je o dvije različite osnove.
Odgovorila joj je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
– To je zbog toga što se pravna osnova koji je već napisana u zakonu i konzumirana ne može mijenjati, no i vi i mi i svi znamo da je ovo riječ o pokušaju da svi koji su radili u Republici Hrvatskoj neko vrijeme s azbestom budu dodatno obeštećeni, rekla je ministrica.
Marin Piletić iz Kluba zastupnika HDZ-a poručio je da je jutros iz medija mogli čuti uznemirene građane na području Ježdovca, koji je u sastavu Grada Zagreba.
– Na tamošnjoj lokaciji, u šumi, je zakopano 750.000 tona otpada, među kojima azbest, kaže Piletić.
Ministrica Vučković poručila je da se očekuje od gradova, osobito onih koji imaju financijsku, tehničku i kadrovsku snagu, da u potpunosti provode mjere koje zakon predviđa u pogledu odluke o sprječavanju nastanka otpada
Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama
Sabor će po hitnom postupku raspraviti i prijedlog zakona o provedbi Uredbe EU o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama kojim bi se europski proizvođači po položaju trebali izjednačiti s onima iz trećih zemalja, budući da europski proizvođači već plaćaju trošak ugljičnog dioksida, koji je već ugrađen u cijenu.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković rekla je na sjednici Vlade da je tom uredbom iz 2023. uspostavljen Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) kao jedan od ključnih instrumenata klimatske i industrijske politike EU-a za sprječavanje rizika od smještanja emisije ugljika. (hrt)
