Analize su pokazale da je desetak posto zakopanog materijala opasni otpad, dok lički poljoprivrednici upozoravaju na pad prodaje i cijena svojih proizvoda
Iako su za sanaciju nezakonitog odlagališta na prostoru bivšeg PPK Velebit osigurani deseci milijuna eura, opasni otpad još uvijek je tamo gdje je odložen, odnosno zakopan. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sljedećeg će tjedna pokrenuti dva pregovaračka postupka javne nabave za uklanjanje 37.500 tona otpada, među kojima je i opasni, najavio je danas u Gospiću direktor Fonda Luka Balen.
Prvi postupak odnosi se na 4500 tona rasutog opasnog otpada uz silos, za čije je uklanjanje izvođač već bio odabran, ali je nabava poništena nakon odustajanja jednog člana zajednice ponuditelja.
- Jedna od zajednica ponuditelja koja je bila odabrana odustala je. Mi smo poništili taj postupak i sada pokrećemo, sukladno zakonu, hitni pregovarački postupak kako bi se što prije krenulo s otpremom ovoga otpada – rekao je Balen.
Opasni otpad odlazi u inozemstvo
Drugi, znatno zahtjevniji posao, obuhvaća 33.000 tona zakopanog materijala. Prema rezultatima dodatnih analiza, između 40 i 55 posto tog materijala čini mineralni građevinski otpad, dok je udio opasnog otpada procijenjen na 10 do 11 posto.
Zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša objasnio je da se razmatraju dva načina sanacije. - Predvidjeli smo dvije mogućnosti sanacije, iskopavanje i odvoz otpada na ovlaštene lokacije te njegovu predobradu i razvrstavanje na samoj lokaciji. Kroz pregovarački postupak želimo osigurati najbolje tehničko i financijsko rješenje, uz napomenu da sav opasni otpad mora ići na konačno zbrinjavanje u inozemstvo – rekao je Budiša.
Za ovaj posao interes je iskazalo dvadesetak domaćih i stranih tvrtki, a Fond za dosadašnje i planirane aktivnosti raspolaže s oko 55 milijuna eura.
U međuvremenu je uklonjen neopasni otpad iz velikih vreća, koji je upućen na termičku obradu u cementare Nexe i Holcim. Pri kraju je i prekrivanje zakopanog otpada vodonepropusnom folijom radi sprečavanja prodiranja oborinskih voda.
Na sastanku u Gospiću otvoreno je i pitanje posljedica odlagališta za lokalnu poljoprivredu. Predstavnik pčelara Alen Zorić upozorio je da proizvođači zbog narušenog povjerenja kupaca imaju problema s prodajom.
PFAS spojevi u dva bunara
- Naši proizvodi, bez obzira na to radi li se tu o mlijeku, siru, medu, ličkom krumpiru ili janjetini, sada se teško plasiraju na tržište, a ako se i plasiraju, idu po znatno manjim cijenama nego što je to bilo ranijih godina – rekao je Zorić.
Župan Ernest Petry najavio je dodatna sredstva u proračunu za 2027. godinu za pomoć poljoprivrednicima zbog reputacijske štete. Ustvrdio je da provedene analize nisu pokazale onečišćenje ispitanih poljoprivrednih proizvoda te da su rezultati mjerenja kvalitete zraka u Gospiću usporedivi s onima na Zavižanu.
Gradonačelnik Darko Milinović naglasio je da je voda iz javne vodoopskrbe zdravstveno ispravna. Ipak, nalazi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 22. listopada potvrdili su prisutnost PFAS spojeva u dva privatna bunara u blizini odlagališta, pri čemu je u jednom izmjerena koncentracija iznad dopuštene vrijednosti.
Dogovoreno je da će Fond svaka dva tjedna održavati sastanke s predstavnicima lokalne zajednice i izvještavati ih o sanaciji. Kada će početi stvarno uklanjanje najvećih količina opasnog otpada, ovisit će o uspjehu novih postupaka javne nabave. (jutarnji.hr)
