OGportal prenio je prije par dana jedan članak sa Kaportala o HE Lešće , a vrlo brzo uslijedile su rekacije naših čitatelja, pa nas je zanimalo je li točno, kao što tvrdi jedan naš čitatelj,
da je sama hidroelektrana Lešće napravljena s greškom na nacin da generatori ne mogu raditi na odredeni postotak pogona, vec samo 0 ili 100 posto? Razlog tome su, kako on tvrdi, velike oscilacije vodostaja i nagle promjene koje izazivaju eroziju tla i unistavanje flore i faune.
Stoga smo upitili pitanje u HEP kako bismo doznali je li tome tako i što oni na sve kažu. Dobili smo odgovor u kojem stoji:
da je sama hidroelektrana Lešće napravljena s greškom na nacin da generatori ne mogu raditi na odredeni postotak pogona, vec samo 0 ili 100 posto? Razlog tome su, kako on tvrdi, velike oscilacije vodostaja i nagle promjene koje izazivaju eroziju tla i unistavanje flore i faune.
Stoga smo upitili pitanje u HEP kako bismo doznali je li tome tako i što oni na sve kažu. Dobili smo odgovor u kojem stoji:
Hidroelektrana Lešće projektirana je i izgrađena u skladu sa zakonskom regulativom, a za opremu i građevine dobila je uporabnu dozvolu. Sastavni je i vrijedan dio hrvatskog elektroenergetskog sustava. Elektrana radi u skladu s Pogonskim pravilnikom odobrenim od strane Hrvatskih voda.
Prosječna godišnja proizvodnja električne energije u HE Lešće u okviru je projektiranih vrijednosti i kreće se oko 100 milijuna kWh. Rad HE Lešće moguć je u različitim tehnološki dozvoljenim režimima, ovisno o potrebama elektroenergetskog sustava i raspoloživoj količini vode u akumulaciji. Za ugrađene agregate tehnološki minimum iznosi oko 30 m³/s , a maksimum 60 m³/s, što znači da agregati, bez ikakve greške u projektu i korištenju, u tom rasponu mogu raditi bez ograničenja, kako je i uobičajeno za ovakav tip elektrana.
Osim proizvodnje električne energije, HE Lešće ima i funkciju obrane od poplave područja nizvodno od akumulacije Lešće, što je do sada u više navrata potvrđeno kod pojave velikih vodnih valova tijekom proteklih godina.
Tijekom dosadašnjeg rada HE Lešće, izmijenjene prilike vodnog režima u koritu rijeke Dobre nizvodno od hidroelektrane pridonijele su intenzivnijoj eroziji obala. Način rada hidroelektrane i količina ispuštene vode nizvodno ne mogu se mijenjati, ali se kontinuirano izvode zahvati u svrhu dodatne zaštite obala, priprema se izrada zaštitnih građevina te se provodi sanacija do sada uočenih oštećenja. Od 2012. do danas izvršeno je niz takvih aktivnosti na otklanjanju i ublažavanju utjecaja rada HE Lešće na nizvodno područje. Također se prema potrebi planira i otkup pojedinih zemljišnih čestica odnosno naknada štete vlasnicima priobalnog zemljišta.
Početkom 2015. godine sklopljen je sporazum o suradnji između HEP Proizvodnje d.o.o. i Hrvatskih voda, u svrhu realizacije aktivnosti u području zaštite od štetnog djelovanja voda, korištenja i zaštite voda i prostora od zajedničkog interesa, za razdoblje do 2018. godine. Tijekom ove godine nastavljaju se započete aktivnosti na uklanjanju naplavina duž korita i izradi tehničke dokumentacije za izvođenje sanacijskih radova, te će se tijekom ljetnog razdoblja niskih vodostaja na najkritičnijim lokacijama izvoditi potrebni sanacijski radovi.
Prosječna godišnja proizvodnja električne energije u HE Lešće u okviru je projektiranih vrijednosti i kreće se oko 100 milijuna kWh. Rad HE Lešće moguć je u različitim tehnološki dozvoljenim režimima, ovisno o potrebama elektroenergetskog sustava i raspoloživoj količini vode u akumulaciji. Za ugrađene agregate tehnološki minimum iznosi oko 30 m³/s , a maksimum 60 m³/s, što znači da agregati, bez ikakve greške u projektu i korištenju, u tom rasponu mogu raditi bez ograničenja, kako je i uobičajeno za ovakav tip elektrana.
Osim proizvodnje električne energije, HE Lešće ima i funkciju obrane od poplave područja nizvodno od akumulacije Lešće, što je do sada u više navrata potvrđeno kod pojave velikih vodnih valova tijekom proteklih godina.
Tijekom dosadašnjeg rada HE Lešće, izmijenjene prilike vodnog režima u koritu rijeke Dobre nizvodno od hidroelektrane pridonijele su intenzivnijoj eroziji obala. Način rada hidroelektrane i količina ispuštene vode nizvodno ne mogu se mijenjati, ali se kontinuirano izvode zahvati u svrhu dodatne zaštite obala, priprema se izrada zaštitnih građevina te se provodi sanacija do sada uočenih oštećenja. Od 2012. do danas izvršeno je niz takvih aktivnosti na otklanjanju i ublažavanju utjecaja rada HE Lešće na nizvodno područje. Također se prema potrebi planira i otkup pojedinih zemljišnih čestica odnosno naknada štete vlasnicima priobalnog zemljišta.
Početkom 2015. godine sklopljen je sporazum o suradnji između HEP Proizvodnje d.o.o. i Hrvatskih voda, u svrhu realizacije aktivnosti u području zaštite od štetnog djelovanja voda, korištenja i zaštite voda i prostora od zajedničkog interesa, za razdoblje do 2018. godine. Tijekom ove godine nastavljaju se započete aktivnosti na uklanjanju naplavina duž korita i izradi tehničke dokumentacije za izvođenje sanacijskih radova, te će se tijekom ljetnog razdoblja niskih vodostaja na najkritičnijim lokacijama izvoditi potrebni sanacijski radovi.
