Otkako je imenici izvješće porasla učestalost u Hrvatskoj (a porasla je nakon 1990. godine i uspostave samostalne Republike Hrvatske), porastao je i broj pogrešaka. Naime, izvješće se počelo sve više rabiti (čitaj: forsirati) umjesto izvještaja, priopćenja, biltena i sl., kao da spomenute riječi više ne pripadaju hrvatskom leksiku, a znači: pisano ili usmeno podastiranje podataka komu o čemu. Izvješća su se dohvatile kojekakve nevježe (a takvih je sve više), pa se pojavila i pogreška – izviješće. Ako već upotrijebite ovu imenicu, treba je pisati samo izvješće. No pitanje je zašto smo izbacili prijašnji sasvim dobar izvještaj. Jer, tolike druge imenice izvedene nastavcima –aj, -jaj, – ljaj i dalje mirno žive kao što su živjele u hrvatskom jeziku i dosad, samo je izvještaju odzvonilo. Evo nekih primjera da se i sami uvjerite! Izdisaj, poremećaj, zaveslaj, zalogaj, oproštaj, premještaj, priraštaj, pobačaj, pokušaj, promašaj, nadražaj, vapaj, titraj, zapletaj, osjećaj, jecaj, utjecaj, izričaj, natječaj, običaj, zamišljaj, udisaj, izdisaj, izražaj, preobražaj, nagovještaj, doticaj, ispraćaj, smiraj, tečaj, uređaj, položaj, ležaj, naručaj, gutljaj, zavežljaj. Naravno, ima ih još. Pa odakle smo onda izvukli izvješće? Sasvim nepotrebno, iz ruskoga jezika: izvěstie dalo je izvješće. A da su hitre sluge gorega gospodara samo virnule u bilo koje izdanje Tvorbe riječi Stjepana Babića (1986) ili u Jezični savjetnik s gramatikom Slavka Pavešića (1971), mogle su naći ovo: u popisu nastavaka za tvorbu imenica Babić uopće nema sufiksa –šće, a Pavešić navodi kako je prema glagolu izvijestiti bolje izvještaj nego izvješće. Zato tvrdim da je i izvještaj trebao ostati u krugu svoje braće po tvorbi. No neznalice, koje uvijek žele biti papskije od pape, učiniše što učiniše – u svojoj nasilnoj režiji neutemeljenu glupost, misleći kako je to hrvatski.
Izvješće, izvještaj
