Jeste li ekološki osviješteni? Ulazite li u kategoriju onih koji paze na okoliš i ravnotežu između čovjeka i prirode? To možete najbolje znati po tome kako se ponašate dok ste kod kuće i na poslu. Kako se odnosite prema otpadu? Svrstavate li i odvajate različite vrste otpada?
Ako je odgovor ne, u daljnjem tekst slijedi pojašnjenje zašto bi bilo dobro, odnosno zašto bi trebali.
Važnost zaštite okoliša i recikliranja
Zagađenje je jedan od najvećih problema današnjice. Gradovi, sela, rijeke, mora… svi su pogođeni tom katastrofom koju smo mi izazvali i još uvijek izazivamo. Zagađenje prirode je jedna od najvećih mana čovjeka koja se pojavila u novije vrijeme.
Ljudi su mislili da mogu iskorištavati prirodna dobra do “besvijesti”. Smatrali su da su neiscrpna. Na žalost nije tako i potrebno je shvatiti koliko je životinjskih i biljnih vrsta izumrlo i nestalo zahvaljujući nemilosti i nesmotrenosti čovjeka.
UN-ovi stručnjaci upozoravaju da bi se, nastavi li se ovom dinamikom zagađivati okoliš, svijet mogao suočiti s katastrofom nesagledivih razmjera Ako je vjerovati najnovijim UN-ovim podacima, emisija stakleničkih plinova ne samo da se ne smanjuje nego se povećava.
Povećanje rasta populacije i bogatstva dovelo je do toga da prirodni kanali ne apsorbiraju CO2 kako je bilo očekivano, a povećana je proizvodnja ugljičnog dioksida paralelno s rastom tvornica.”, rekao je čelni autor studije, Dr. Pep Candell. Znanstvenici smatraju da je stabilizacija ugljičnog dioksida u atmosferi još teža nego što su mogli predvidjeti.
Zaštitom okoliša osigurava se :
-cjelovito očuvanje kakvoće okoliša,
-očuvanje prirodnih zajednica,
-racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš kao osnovni uvjet zdravog održivog razvoja
Zašto reciklirati
Recikliranjem se osigurava smanjenje deponijskog prostora, štednja skupe energije, smanjenje onečišćenosti energije, vode i tla te očuvanje prirode.
Recikliranje je poznato kao odvajanje materijala iz otpada nakon čega se ponovno koristi. Podrazumijeva sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda. Prije procesa recikliranja važno je odvojiti otpad kako treba.
U recikliranje ide sve što se može ponovno iskoristiti. Jeste li znali da reciklažu možete i vi sami primjenjivati čak i bez velikih centara. Dovoljno je samo ono što više ne koristite pokloniti nekom drugom. Puno je korisnije pokloniti odjeću onome kome treba nego je samo baciti.
Spremanje komposta od organskih otpadaka još je jedan oblik recikliranja. Logično je za zaključiti kako bez recikliranja nije moguće zamisliti normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu. Naša priroda treba još jednog saveznika više.
Najpoznatije reciklaže su one koje se odnose na staklo, plastiku i papir. Staklo se preoblikuje i čisti nakon čega se energija pohranjuje u kremenom pijesku. Iz plastike se ponovno dobiva plastika niže kvalitete za potrebe industrije.
Na taj način se štedi nafta.
8% nafte troši se na proizvodnju plastike. 7.000.000 barela je ukupna dnevna potrošnja nafte, a od toga 560.000 barela utroši se na proizvodnju plastike u jednom danu.
Recite ne plastici
-kupujte pića u staklenim bocama
-koristite čaše i posude od keramike, porculana ili metala
-odlažite odjeću na drvene vješalice
-pohranjujte prehrambene namirnice u staklene ambalaže
-kemijska sredstva za čišćenje zamijenite prirodnim zamjenama koje možete sami napraviti kod kuće.
Domaća sredstva za čišćenje
Čisti sapun – toplom vodom i običnim komadićima sapuna očistiti ćete gotovo sve. Jednostavnija i učinkovita metoda, a u ovu smjesu možete dodati i malo sode bikarbone
Bijeli ocat – možete ga koristiti za pranje stakla i pločica i uklanjanje mrlja čaja na šalicama. Ako ga pomiješate sa sodom bikarbonom, dobar je za poliranje bakra i mjedi
Sok od limuna – limunska kiselina jedno je od snažnijih prirodnih sredstava za čišćenje, lijepo miriši i čisti savršeno
Eterična ulja – ulja od čajevca, limuna, majčine dušice, kadulje i eukaliptusa imaju dezinfekcijska svojstva, a mogu se dodavati svim prirodnim sredstvima za čišćenje
Kuhinjska sol – blago dezinfekcijsko sredstvo za čišćenje
Uradi sam:
Prirodni omekšivač rublja – U plastičnoj ili staklenoj (ne metalnoj!) posudici pomiješajte 1 jušnu žlicu sode bikarbone, 5 žlica vode, 3 žlice octa i par kapi omiljenog eteričnog ulja te dodajte smjesu vodi za ispiranje. Vaše će rublje biti meko i mirisno na potpuno prirodan način.
Pasta za čišćenje pećnice – Pomiješajte u posudi sodu i ocat, što će u prvi mah izazvati “eksplozivnu” reakciju. U zapjenjenu smjesu dodajte onoliko sode bikarbone koliko je potrebno da dobijete gustu pastu. Pomoću ove smjese i žice za ribanje možete očistiti pećnicu bez straha da će se kemikalije iz sredstava za čišćenje poslije upiti u hranu.
Mirisni osvježivač tepiha – U vrećicu sode bikarbone nakapajte eterična ulja čiji miris vam se sviđaju. Limun, naranča i ružmarin daju svježinu i većini ljudi su ugodni. Sodu bikarbonu, koja je upila mirise ulja, pospite po tepihu i ostavite sat-dva pa ga detaljno usisajte. To će iz tepiha izvući sve neugodne mirise.
Čišćenje i dezinfekcija – Pomiješajte slijedeće sastojke: 0,5 l alkoholnog octa, malo ekološkog sredstva za pranje posuđa, 10 kapi eteričnog ulja čajevca, 10 kapi eteričnog ulja lavande i 10 kapi eteričnog ulja kadulje. Dobiti će te kombinaciju koja čisti sve i ostavlja ugodan miris. Ovim sredstvom možete čistiti WC školjku, sudoper i sve druge površine koje je poželjno i dezinficirati.
Vrati sjaj starom namještaju – Pomiješajte 2dl maslinovog ulja, 0,5 dl limunovog soka i 5 kapi eteričnog ulja naranče. U dobivenu smjesu namočite krpu i očistite komad namještaja. Sredstvo je osobito pogodno za stari drveni namještaj kojem želite vratiti sjaj.
Plastične vrećice ili platnene vrećice
Papirnate vrećice su biorazgradive, a proizvode se od prirodnih materijala poput drva. Ipak, za proizvodnju plastičnih vrećica u odnosu na papirnate je nužno puno manje energije te posljedično stvaraju manje zagađenje zraka i vode, kao i manje krutog otpada. Dugoročno gledano, plastične su vrećice štetnije za okoliš s obzirom na to da ih je skuplje reciklirati nego proizvesti, pa zbog toga završavaju razbacane po šumama, morima i rijekama, a za njihovu razgradnju potrebno je par stotina godina. Zbog svega navedenog, najbolji izbor je platnena vrećica koja se nakon nekoliko uporaba može oprati i ponovno koristiti.
Savjeti za zaštitu okoliša
Odlažite papir u za to predviđene kontejnere i odlagališta.
Odlažite staklenu ambalažu u za to predviđena mjesta.
Odlažite plastičnu ambalažu u posebne kontejnere ukoliko ju ne možete vratiti u trgovinu.
Otpadne gume ne bacajte u prirodu nego ih predajte ovlaštenom sakupljaču jer se njihovom reciklažom mogu dobiti novi proizvodi, a mogu se koristiti i kao energent u industriji.
Otpadna jestiva i maziva ulja možete predati ovlaštenom sakupljaču kako bi se iskoristile kao sirovina u proizvodnji biodizela.
Koristite biorazgradive ili platnene vrećice.
Kupujte veća pakiranja! Za proizvodnju jedne boce od 1,5 l potroši se manje energije nego za 3 boce od 0,5 l. Također se proizvodi i manje otpada!
Koristite manje papira! Ispis pisačem, fotokopiranje i faksiranje troše energiju!
Češće koristite elektroničku poštu, brže je, jeftinije i zdravije za okoliš.
Koristite reciklirani papir kad god je to moguće.
Kod kupnje razmišljajte o zaštiti okoliša.
Ne kupujte proizvode s nepotrebnim pakiranjem.
Kupujte proizvode u povratnim bocama.
Ne bacajte opasne i štetne tvari u smeće.
Zemlju za vaše kućno cvijeće napravite sami, kompostirajte vaš „zeleni otpad“.
Kupujte proizvode izrađene od recikliranog materijala.
Reciklirajte.
Razvrstavajte otpad.
Saznajte gdje se nalaze reciklažna dvorišta.
Na svom radnom mjestu izbjegavate nastajanje otpada i potičite druge na to.
Kontrolirano izdvajajte svaki otpad, ne stvarajte divlja odlagališta.
Glomazni otpad odlažite u vrijeme i na mjesto organiziranog otpada.
Zbrinjavajte elektronički i električni otpad.
Na besplatni broj 0800444110 možete zatražiti preuzimanje električnog i elektroničkog otpada za sav EE otpad na području.
Na besplatni broj 0800 0003 ovlaštenog sakupljača fizičke osobe mogu zatražiti besplatno preuzimanje otpada koji sadrži azbest.
Izbjegavajte sprej doze, a upotrebljavajte proizvode s crpnim raspršivačima koji omogućuju ponovno punjenje.
Koristite deterdžente koji nisu na bazi fosfata.
Rabite neotrovna sredstva umjesto opasnih kemikalija za čišćenje.
Neka voda ne teče cijelo vrijeme dok perete posuđe.
Na slavinu stavite mrežicu za reguliranje mlaza.
Tuširajte se umjesto da se kupate.Tako štedite znatne količine vode.
Zatvorite vodu dok perete zube ili se brijete.
Provjeravajte slavine ili ventile, cure li odmah ih popravite.
Kupite automobil koji troši malo goriva.
Vozite se što manje automobilom. Hodajte,vozite bicikl.
Čupajte korov umjesto da rabite herbicide. Upotrijebite zaštitni pokrov od vlažne slame, gnojiva, lišća itd., da spriječite rast korova.
Koristite minimalnu količinu potrebnog gnojiva, po mogućnosti stajskog komposta kojeg ste sami napravili.
Pustite da se odrezana trava razgradi i time vrt opskrbi hranjivim tvarim umjesto drugog gnojiva.
Stavite raspršivač na cijev za polijevanje.
Kada izvodite kućnog ljubimca, počistite što za njim ostane.
Kao roditelj uključite se u program djetetove škole (vrtića) za očuvanje i zaštitu okoliša.
Razgovarajte djecom i prijateljima o problemu otpada i čuvanja okoliša.
Ako niste sigurni kako početi s promjenama krenite s onim jednostavnijima i svaki ih dan nadograđujte. Neka odvajanje plastike, papira i stakla bude samo početak jedne lijepe priče.
Preporuke videa na ovu temu
https://youtu.be/jBb2kkSmBGQ
https://youtu.be/vsCGenczBPY
Petra Gerić
(Stavovi izneseni u autorskim kolumnama i komentarima, ne odražavaju stavove uredništva, već su to osobni stavovi autora pojedine kolumne i komentara.)