KOLIKO ĆE ZAPRAVO KOŠTATI BREXIT? Ako se London i Bruxelles ne dogovore, tvrtke će zbog carina izgubiti 65 milijardi eura
Ako Velika Britanija i EU do trenutka Brexita ne postignu dogovor o daljnjim trgovinskim odnosima, britanske i kompanije iz EU suočit će se s dodatnim troškovima, koji bi mogli doseći čak 58 milijardi funti (65 milijardi eura ili preko 484 milijardi kuna), pokazuje najnovije izvješće međunarodne konzultantske kuće Oliver Wyman.
Prema njihovim računicama, naime, Brexit bi britanske izvoznike na tržište smanjene EU mogao stajati oko 27 milijardi funti (30 milijardi eura ili 225 milijardi kuna), dok bi trošak za izvoznike iz EU mogao doseći 31 milijardu funti (oko 35 milijardi eura ili 259 milijardi kuna). Razlog tome bit će uvođenje carina i niza druga necarinskih barijera, naravno pod pretpostavkom da London i Bruxelles do Brexita ne definiraju svoje nove trgovinske odnose. U tom slučaju, naime, trgovina između Otoka i smanjene EU odvijala bi se sukladno pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO): ona, doduše, omogućuju razmjerno povoljan izvozni tretman, ali ne i slobodnu trgovinu, a kamoli neki drugi, dublji oblik gospodarske integracije.
Najbolja post-Brexit varijanta je carinska unija
U tvrtki koja je radila izvješće smatraju, ako je suditi po pisanju svjetskih medija, da bi najbolji oblik veza nakon Brexita bila carinska unija između Velike Britanije i EU-a. Takav oblik međusobnih trgovinskih veza, koji podrazumijeva ukidanje carina u međusobnoj trgovini, ali i zajedničku carinsku politiku prema trećim zemljama, u najmanju bi ruku prepolovio troškove koji bi mogli nastati kao posljedica Brexita. No, u Downing Streetu nisu skloni sklapanju carinske unije Ujedinjenog Kraljevstva i EU jer bi tako nešto Londonu praktično onemogućilo liberalizaciju trgovine s Kinom, Indijom i drugim zemljama, za čija su tržišta zainteresirani britanski izvoznici.
“Očekivano povećanje troškova i nesigurnosti prijete padom profitabilnosti i predstavljaju egzistencijalnu prijetnju za pojedine sektore”, ocjenjuje se u studiji.
Studija pokazuje i koji sektori britanskog gospodarstva mogli biti najteže pogođeni Brexitom. Najveća žrtva bit će, čini se, britanski financijski sektor, pa ne čudi da su se u Cityju jako protivili Brexitu. No, ako se ne postigne dogovor Londona i Bruxellesa, na gubitku bi mogli biti i automobilska industrija, poljoprivreda i prehrambena industrija, kao i proizvodnja robe široke potrošnje, te industrija plastike.
Efekt na hrvatsko gospodarstvo
U ovom trenutku, naravno, možemo samo nagađati kakve bi bile posljedica Brexita bez postizanja prethodnog dogovora s Londonom na hrvatsko gospodarstvo. Dio tvrtki svakako bi pretrpio gubitke, no činjenica je da je hrvatsko gospodarstvo ipak razmjerno slabo vezano uz britansko, barem u usporedbi s vezama koje ima s gospodarstvima Njemačke, Austrije ili Italije.
Unatoč tome, lani je robna razmjena između Hrvatske i Britanije rasla. Tako je, prema podacima državne statistike, hrvatski izvoz u Ujedinjeno Kraljevstvo lani porastao 20,8 posto, dosegavši vrijednost od oko 209,6 milijuna eura, dok je hrvatski uvoz iz te zemlje porastao 24,3 posto, dosegavši iznos od 263,6 milijuna eura.
Podaci HNB-a pokazuju da je Velika Britanija sedmi po veličini strani ulagač u hrvatsko gospodarstvo: od 1993. do kraja rujna prošle godine u Hrvatsku britanske su tvrtke u naše gospodarstvo uložile gotovo 1,2 milijarde eura. S druge strane, hrvatska ulaganja u britansko gospodarstvo, prema istim podacima, iznose samo 4,5 milijuna eura. U posljednje je vrijeme primjetan trend odlaska hrvatskih startupa u Veliku Britaniju. (jutarnji.hr)