Kako se boriti s proljetnim alergijama?

S prvim znakovima proljeća, stižu nam i proljetne alergije. Često je to vrijeme u kojem se , osim dolaska sunčanih dana i uživanja u prirodi, pojavljuju i neke neugodne popratne pojave poput kihanja i šmrcanja. Riječ je naravno, o proljetnim alergijama.

Vremenski uvjeti su se napokon uskladili s dobom godine – proljeće je i službeno počelo. Nekima omiljeno godišnje doba, ali drugima nimalo drago. Ovoj drugoj skupini ljudi pripadaju osobe alergične na pelud biljaka kojima u travnju počinje cvat.
Zbog nekakvog defekta u samom imunom sustavu, a danas je tih ljudi sve više i više, i taj broj se kreće preko 25% po zadnjim nekakvim podacima, dolazi do te neke reakcije nepotrebne i neželjene između, što se tiče alergijskog rhinitisa tj. peludne hunjavice, sluznice nosa i tih alergena koji udisanjem ulaze u tu sluznicu nosa, ističe prof. dr. sc. Tomislav Baudoin, spec. otorinolaringologije.

Sezonske alergije nisu bolesti koje ugrožavaju život, ali značajno ugrožavaju kvalitetu života. Simptomi podsjećaju na običnu prehladu. S jedne strane to su začepljenost nosa, sekrecija iz nosa, svrbež nosa i kihanje. Zatim su simptomi od strane očiju, i to je svrbež očiju i suzenje. Ali tu su i neki puno gori simptomi koji ograničavaju čovjeka u svakodnevnom funkcioniranju, u radu, u rekreaciji, remete u snu, loše spavaju, kaže prof. Baudoin.

Osobe s alergijama bude se umorne pa zbog toga imaju problema i s koncentracijom, a organizam je zbog otežanog disanja slabije opskrbljen kisikom. Kako je proljeće također vrijeme prehlada, simptome je lako pomiješati. Ima jedan simptom koji kod alergija se drugačije manifestira nego kod prehlada, a to je kihanje. Kad je čovjek prehlađen i nakon kihanja nastupa jedno olakšanje, a kod alergija nema olakšanja, nego to kihanje traži drugo kihanje pa kreću ta serijska kihanja, rafalna koja kod nekih traju i po nekoliko minuta, objašnjava prof. Baudoin.

Da je riječ o alergiji upućuje i trajanje simptoma duže od dva tjedna. Dijagnoza alergije počinje anamnezom. Strpljivo i iscrpno ispitivanje o izgledu tih smetnji, kad se javljaju, koliko je pojavljuju, na kom mjestu, u kojem dijelu godine. Zatim slijedi to kožno testiranje koje će pokazati postoji li korelacija između opisanih tegoba i reakcije na peludi, kaže mr. sc. Ivica Vučak, spec. pulmologije.

Alergijski rhinitis je kronična bolest, kada se kod nekoga pojavi, ta ga osoba ima cijeli život. Međutim nije nužno da se svake sezone razviju simptomi niti jednako snažnog intenziteta.
Jedan od prvih savjeta koji će liječnik dati alergičnoj osobi – je izbjegavanje alergena, što nije uvijek lako. Društvo može ulagati trud u to da ima manje korova, da se sade neka druga stabla koja pokazuju manje svojstvo alergogenosti, nego što su breze i ljeske. S druge strane svatko od nas pojedinačno može upoznati sebe i svoj način reagiranja i pokušati smanjiti šansu da se alergijska reakcija razvije, ističe dr. Vučak.

Liječnici također savjetuju praćenje peludnih kalendara i početak uzimanja terapije antihistaminicima prije pojave samog alergena. Iako se alergija ne može izliječiti, simptomi se kod većine alergičara mogu u potpunosti ukloniti. Važno je na vrijeme reagirati. (hrt.hr)

Facebook Comments