Koliko je još potrebno istraživanja i dokaza struke, bombastičnih članaka i javnih objava da povjerujete da je zaista štetan??? Ne, nije riječ o trendu. Dokazano je štetno djelovanje prekomjernih količina šećera na organizam. Šećer je „otrov“ koji izaziva štetne posljedice u našem tijelu i iscrpljuje hranjive tvari iz organizma. Ako želite dobro sebi i svojim potomcima prestanite konzumirati i davati djeci i unucima ogromne količine šećera i prerađevine od njega.
U vrijeme kada sam ja bila dijete dobili bi po jedan slatkiš na dan (možda) pod uvjetom da smo prethodno pojeli tanjur variva ili što je već bilo zdravo za ručak. Nismo dobivali dozu slatkiša iza doručka, pa malo prije ručka, pa iza ručka, popodne koji keksić, a između svega žvakača guma. Danas djeca iziđu iz kuće sa vrećicom bombona i trpaju koliko stane u želudac. Mame nose djeci grickalice, sladolede, keksiće da se još malo dodatno zaslade, a da ih oni nisu niti tražili. Često čujem žalopojke roditelja kako djeca ne žele jesti raznoliku hranu. Što tu nije jasno? Djeca su navikla na slatke okuse i malo koje dijete bi jelo kelj ako zna da će kroz sat, dva dobiti pecivo iz pekare, vrećicu smokija ili sladoled.
Da je situacija danas i više nego ozbiljna, svjedoči činjenica da je od 2011. godine, prema izvješću Crvenog križa, na svijetu više pretilih nego pothranjenih osoba. Riječ je o pravoj epidemiji pretilosti, zabilježenoj po prvi put u povijesti čovječanstva.
Na alarmantnu situaciju upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Studije prehrambenih navika pokazuju da dnevno unosimo i do 10 puta više šećera.To je opterećenje koje naš organizam sve teže podnosi. Šećer mijenja cijeli metabolizam, potiče debljanje i jedan je od glavnih uzročnika dijabetesa tipa II.
Konzumacija šećera izaziva cijeli niz negativnih posljedica:
Povećava krvni tlak
Pridonosi začepljenju žila i kardio vaskularnim bolestima
Pridonosi povećanju masnoće u krvi
Stvara previsoku temperaturu pri sagorijevanju u stanicama te time oštećuje antioksidanse i druge vitalne supstance
Povećava izlučivanje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina
Kratkotrajno stimulira izlučivanje dopamina u mozgu što trenutno povećava oštrinu i koncentraciju u razmišljanju, ali dugoročno dovodi do smanjenja količine dopamina u mozgu
Djeluje na opijatski sustav u mozgu, tj. na vlastite tjelesne supstance protiv bolova – prevelika upotreba dovodi do povećanja bolova u tijelu
Stvara nemir i neravnotežu među signalnim supstancama u mozgu na isti način kao morfij i nikotin
Dovodi do izlučivanja serotonina i endorfina, koji trenutno djeluju smirujuće i daju osjećaj zadovoljstva; prekomjerna konzumacija dovodi, međutim, do suprotnog efekta
Smanjuje iskorištavanje kalcija i magnezija u tijelu koji su smirujući minerali, a njihov nedostatak loše utječe na san
Pridonosi upalnim procesima i oslabljuje imunološki sustav organizma
Muškarci postaju umorni, iritirani i agresivni
Žene postaju potištene, depresivne i bezvoljne
Djeca postaju hiperaktivna, nemirna i razdražljiva
Mnogi ljudi danas su osjetljivi na šećer ili ovisni o šećeru, a razlika između ova dva oblika je velika. U prvom slučaju čovjek može odoljeti želji za slatkim, ali u drugom se osjeća opsesivna potreba za šećerom zbog poremećene kemije u mozgu. Onaj tko je ovisan o šećeru ne može uzeti samo jedan red čokolade već pojede cijelu čokoladu, cijelu vrećicu bombona ili cijelo pakiranje keksa. Želji za slatkim nema kraja i cijelo vrijeme nastaje nova želja. ”Droga” bilo da su u pitanju šećer, alkohol, cigarete, narkotici ili nešto drugo, konzumira se u sve većoj mjeri jer je opijatski sustav u mozgu poremećen te su potrebne veće količine da bi se postigao isti učinak. Ovdje se ne radi o ”lošem karakteru” već o promijenjenoj kemiji mozga. Dajemo li djeci dok su mala puno slatkoga, pripremamo njihov mozak na razvoj druge ovisnosti u odrasloj dobi, zato što se radi o istom opijatskom sustavu. Mnogi reagiraju na isti način konzumiraju li proizvode od bijelog brašna – osjećaju se dobro dok ih jedu i jadno poslije toga.
Mnogi znanstvenici prate utjecaj šečera i na drugi javnozdravstveni problem – rak. Istraživanje američkih znanstvenika s University of Alabama sugerira kako ograničavanje konzumacije šećera ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje, a posebice na rak. Pokazalo je kako smanjena izloženost glukozi povećava izglede za uspješnu borbu imunološkog sustava protiv stanica raka. Dokazano je, naime, da se stanice raka hrane šećerom, kako bi održale svoj rast.
Šećer dolazi u različitim oblicima:
Šećer nije samo saharoza već poznajemo različite vrste jednostavnih i složenih šećera. Najrasprostranjeniji i najslađi prirodni šećer je fruktoza, a mliječni šećer laktoza sastoji se od dvije jedinice šećera – glukoze i galaktoze. U žitaricama su najzastupljeniji složeni šećeri polisaharidi, najčešće škrob, molekula koja se sastoji od puno jedinica glukoze. U prehrani se preferiraju ugljikohidrati odnosno šećeri koji imaju duge lance i sporo se razgrađuju jer se na taj način glukoza postepeno otpušta u krv pa ne uzrokuje nagle promjene razine šećera u krvi. Takve velike oscilacije glukoze u krvi, njen nagli rast nakon kojeg slijedi i nagli pad je stanje koje dugoročno šteti organizmu. Šećer saharoza se dobiva ekstrakcijom iz šećerne repe i šećerne trske. I dok rafinirani odnosno bijeli šećer prolazi potpunu obradu, smeđi šećer ne prolazi kroz cijeli proces rafinacije pa u njemu zaostaju razni biljni pigmenti, neki minerali te drugi biljni ostaci. Kada se govori o zdravijem smeđem šećeru, onda se upravo misli na taj nerafinirani šećer. No, na tržištu se pod smeđim šećerom najčešće prodaje, običan granulirani šećer s dodanom melasom za boju. Takav obojani šećer ne nudi nikakve zdravstvene pogodnosti u odnosu na bijeli šećer. A zdravstveni boljitak ne nudi ni pravi nerafinirani smeđi šećer. Nerafinirani smeđi šećer uz saharozu sadrži i male količine vitamina i minerala, no one nisu značajne.
Šećer se ne nalazi samo u kolačima, keksima i drugim slatkišima, već i tamo gdje ga uopće ne očekujete, npr. u ”zdravim” namirnicama kao voćnim jogurtima, pahuljicama za doručak, sušenom voću, voćnim sokovima i sl. Šećer su također i glukozni, škrobni i fruktozni sirup i slične jeftinije varijante kojima industrija natrpava svoje proizvode.
Prirodne alternative kao zamjena za šečer su med, kokosov šečer, šečer od datulja, melasa, javorov sirup, agavin sirup, stevija, goji bobice.
Oslobodimo li se ovisnosti o šećeru, vraća nam se bolje raspoloženje i unutarnje zadovoljstvo, poboljšava san, smanjuje rizik za dijabetes i druge bolesti, gubi se na težini, smanjuje se rizik od gljivičnih infekcija i osteoporoze, smanjuju se prehlade i infekcije, imamo više energije i samopoštovanja.
Znam iz osobnog iskustva da ga se nije lako trajno odreći. Bombardirani smo sa svih strana proizvodima koji sadrže šećer (bilo na policama trgovine, bilo kada mama/svekrva/susjeda donese fini štrudl sa malo šećera, bilo kad smo u gostima, na rođendanu, fešti…) i teško je svaki put odoljeti. Možda poanta i nije u odoljevanju već u doziranju. Osvjestiti koliko je štetan i smanjiti konzumaciju na najmanju moguću mjeru. Ja se trudim reducirati ga što je više moguće, ali kada mi zaista dođe da pojedem malo čokolade, maminog štrudla ili sladoled, pojedem 😀
Piše: Petra Gerić
(Stavovi izneseni u autorskim kolumnama i komentarima, ne odražavaju stavove uredništva, već su to osobni stavovi autora pojedine kolumne i komentara.)
Slične savjete, osim na stranicama OGportala možete pronaći i na Facebook stranici Aromaterapija.Laroma
