Spavamo sat vremena duže, ali idemo s posla kući – po mraku

Kraj ljetnog računanja: Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju 28. listopada u tri sata i trajat će do 31. ožujka 2019. godine. Znanstvenici su dokazali da pomicanje sata dvaput na godinu remeti čovjekov bioritam

 

U nedjelju, 28. listopada, u 3 sata ujutro završava ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag, i počinje zimsko računanje vremena.
Državni zavod za mjeriteljstvo priopćio je u ponedjeljak kako se ljetno računanje vremena, koje je ove godine počelo 25. ožujka, završava ovu nedjelju, 28. listopada. Računanje vremena pomiče se za jedan sat unatrag, tako da se 3 sata i 00 minuta računa kao 2 sata i 00 min, odnosno da se kazaljka sata pomakne za jedan sat unatrag.

Zimsko računanje vremena trajat će do 31. ožujka 2019. godine.

Ukinuli pomicanje sata: Još iduće godine i gotovo
Budući da je Europska komisija u rujnu objavila prijedlog da se ukine polugodišnje pomicanje sata 2019. godine, u ožujku bi to mnoge zemlje u EU mogle učiniti po posljednji put.

Naime, prema prijedlogu Europske komisije, svaka država članica bi do travnja 2019. godine trebala odlučiti namjerava li trajno primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena kako bi se olakšala tranzicija. Posljednje obvezno pomicanje sata na ljetno računanje vremena bilo bi u nedjelju, 31. ožujka 2019. Države članice koje se žele vratiti na zimsko računanje vremena mogle bi napraviti još jedno, posljednje polugodišnje pomicanje u nedjelju, 27. listopada 2019. Nakon tog datuma, polugodišnje promjene više ne bi bile moguće.

– Komisija predlaže ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata za cijelu Europsku uniju, postavlja jasan i kratak vremenski okvir kako bi promjene stupile na snagu te potiče konzultacije na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se osigurao koordinirani pristup među državama članicama. Zakonodavni prijedlog nastoji osigurati da se sve izmjene dogode na koordinirani način između susjednih država članica kako bi se zaštitilo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjegla fragmentacija. Kako bi prijedlog Komisije stupio na snagu na vrijeme, Europski parlament i Vijeće Europske unije trebaju ga usvojiti najkasnije do ožujka 2019. godine – kazao je u rujnu zastupnik Europskog parlamenta Davor Škrlec.

Naše tijelo se buni na pomicanje sata
Još jedan dodatni sat u danu mnogima pričinjava veselje. Neki će ga iskoristiti za duže spavanje, a mladi će moći ostati sat duže vani. No svako mijenjanje sata, bilo da se pomiče unazad kao što je slučaj zimi, ili unaprijed u proljeće, izbacuje naše tijelo iz “tračnica”. Remeti se naš cirkadijalni ritam.

Slično je kao i kad putujete avionom i mijenjate vremenske zone. Ako letite na istok gubite vrijeme. Isprovocirani raniji odlazak na krevet uzrokovat će poteškoće s usnivanjem i vjerojatno ćete duže biti budni tu noć. Ako letite na zapad, dobit ćete ekstra sate. Zaspat ćete lakše ali imat ćete problema s buđenjem.

Svatko od nas drugačije podnosi tu promjenu. Neki će se privknuti lakše, neki teže. U pravilu svima treba otprilike jedan dan da se njihovo tijelo prilagodi na jedan ekstra sat. No neki ljudi posljedice mogu osjećati još tjedan dana.

Nesanica je vrlo česta
Iako se bioritam lakše prilagođava na pomicanje sata unazad nego naprijed, nesanica je i dalje najčešća nuspojava. Te promjene najlakše padaju noćnim pticama koje imaju dodatan sat za svoje noćne aktivnosti, potvrdila su istraživanja.

Praktična primjena zimskog računanja vremena, osim pomicanja satova, znači i obavezno paljenje svjetla na automobilima.

Moguće su migrene, ali i pojačana osjetljivosti na vremenske prilike
Pomicanje sata utječe na unutrašnji sat i može poremetiti hormonalnu sliku što pak uzrokuje niz tegoba kao što su bolne migrene, nervoza i depresija. Zbog vraćanja sata unazad ljudi gube energiju i više osjećaju vremenske prilike kao što je južina.

Što možete učiniti da se što prije priviknete na ovu promjenu?
Cirkadijalni ritam određuje naš unutarnji tjelesni sat, ali na njega utječu i okoliš, ponašanje i lijekovi.
Budući da je svjetlo najvažnija karika u našem dnevnom ritmu pokušajte se po danu što više izlagati svjetlu, poglavito sunčevom. Čim počne padati mrak svjetlo prigušite. Nije dobro po noći biti izložen jakom svjetlu jer šalje poruku tijelu da biste trebali biti razbuđeni, umjesto da se ono počne odmarati. Ako idete po noći na toalet, nemojte paliti jaka, velika svjetla. Pokušajte si osigurati lampicu koja vas neće razbuđivati i ometati već ometen cirkadijalni ritam. Tako biste si trebali omogućiti da što bolje pratite prirodni unutarnji sat. Noć je za odmaranje, dan za aktivnosti, piše WebMD.
Unatoč tome što tijelo zimski prijelaz lakše podnosi, valja ga pripremiti na pomicanje sata. Preporučuje se izbjegavati teške obroke u večernjim satima kao i alkohol jer remete ritam spavanja. Oni nepovoljno utječu na ravnotežu hormona zbog čega teže usnemo i budimo se. Tešku hranu treba izbjeći najmanje tri sata prije odlaska na počinak, a kavu popiti najkasnije do pet sati popodne jer bi se u suprotnom mogla javiti nesanica.
Higijena spavanja odnosi se na ono što možete poduzeti da stvorite ugodnu atmosferu za spavanje. To znači da eliminirate kafein i alkohol tu večer, da vježbate par sat prije spavanja, uvedete uspavljujuće rituale poput tople kupke npr., a ako vam to odgovara, možete nositi i masku za oči i čepiće za uši. Također, za ovu atmosferu bitno je lijegati i buditi se svaki dan u isto vrijeme.
Čudne stvari se događaju zbog pomicanja sata:
Istraživači su posve sigurni da je pomicanje sata i u proljeće krivac za veći broj prometnih nesreća ponedjeljak nakon promjene. Uzrok je poremećen san i manjak koncentracije koji nastaje uslijed toga.
Više nesreća i nezgoda na radu u tjednu nakon promjene sata. To se odnosi uglavnom na fizički zahtjevne poslove – poput rudara, taksi vozača, radnika na gradilištu.
Više je srčanih udara prva tri dana nakon pomicanja sata.
Duže surfaju bezveze na poslu – iako to nije ništa što bi moglo ikoga fizički ugroziti, financijski šteti tvrtkama. Zaposlenici su jednostavno preummorni i slabo koncentrirani pa dnevno puno više besciljno surfaju nakon ove promjene.
Učestalije su cluster glavobolje, piše Live Science.
Sve ove nuspojave češće su kod proljetnog pomicanja sata jer ljudi gube sat vremena sna i to je promjena na koju se teže privikavaju nego na ovu zimsku, kada dobivaju ekstra sat.

U Jugoslaviji usvojili pomicanje sata tek 1983.
Prvi je ideju o promjeni sata predstavio američki izumitelj Benjamin Franklin, koji je u 18. stoljeću smatrao da se pomicanjem sata unatrag ljeti iskorištava više dnevnog svjetla.

Ideja pomicanja sata, odnosno uvođenja ljetnog računanja vremena prvi je put zaživjela u Njemačkoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, s argumentom uštede energije, odnosno ugljena. To je uskoro prihvatila i Velika Britanija. Nakon kraja rata, većina zemalja u kojima se sat pomicao ukinule su tu praksu, no uslijed velike energetske krize 1970-ih pomicanje je ponovno uvedeno. Jugoslavija je pomicanje sata usvojila kasne 1983. godine.

Danas se satovi pomiču u 79 zemalja, a neke su zemlje poput Rusije, odustale od te prakse te su ostali na ljetnom računanju jer se smatra pomicanje sata dvaput na godinu remeti čovjekov bioritam. Također, studije pokazuju da ono loše djeluje i na životinje.

– Poigravanje ljudskim biološkim satom ne šteti samo kratkoročno nego i tijekom sljedećih sedam mjeseci, sve dok se ne vratimo na zimsko vrijeme – pojašnjava njemački psiholog Till Roenneberg te dodaje kako se ne možemo naviknuti na tu promjenu. (25sata.hr)

Facebook Comments

No announcement available or all announcement expired.