– Ovaj zadatak je vrlo značajan za razvoj Karlovca jer postavlja pitanje što je njegova sljedeća faza razvoja, uređenje grada uz Koranu, a kao odgovore istražujemo različite module na temelju informacija koje smo do sada dobili i koje ćemo dobiti. Radimo ga tako da unapređujemo standardne metode rada urbanističkih studija, koje prethode izradi urbanističkih planova, s elementima participativnosti, informacijama od građana, udruga, gradskih ureda… na temelju kojih ćemo cijeli prostor moći sagledati sveobuhvatnije, možda i s aspekta onih koje stručnjaci, urbanisti, arhitekti nisu u mogućnosti sagledati. To smatramo vrijednim iskorakom kod rada na ovoj studiji, kazao je dekan Arhitektonskog fakulteta Krunoslav Šmit, inače i voditelj izrade urbanističke studije o mogućnostima razvoja ŠRC-a Korana.
Što bi trebalo biti na prostoru od betonskog do drvenog mosta, trebalo bi biti definirano do kraja godine kako bi se jedan od najvrijednijih prostora u gradu u budućnosti kontrolirano razvijao. Tome trebaju pomoći i radionice na kojima svoje ideje mogu iznijeti i Karlovčani.
– Da imamo jasnu viziju što na tom području se može graditi i što na tom području može biti. To će omogućiti gradskoj upravi da ponudi različitim investitorima, zainteresiranim subjektima pa i sebi za neke javne prostore, mogućnost da se ti prostori i objekti izgrade, rekao je dogradonačelnik Ivan Mrzljak, pojašnjavajući zašto je Grad odlučio do najboljeg rješenja doći uz pomoć stručnjaka i sudjelovanje građana.
Ono što su već predložili, Arhitektonski fakultet je objedinio pa podijelio u četiri različite sadržajne grupe.
– Govorilo se o tome da li možemo proširiti dobra iskustva koja ima Aquatika, s nekim ekstenzijama koje Aquatika dobiva. Druga grupa dobro ocijenjenih sadržaja su sadržaji koji su proširenje različitih vrsta sportskih aktivnosti, koje se tamo pojavljuju. Treća grupa su sadržaji vezani za javna okupljanja i javne događaje koji bi se mogli i trebali organizirati u tim prostorima. Jedna je možda vezana uz dilemu treba li ovom prostoru nešto od sadržaja kampa ili ne treba, to su te četiri grupe o kojima se raspravljalo, naveo je Šmit.
Razgovaralo se i o prostornoj koncepciji, odnosno, kako željene sadržaje smjestiti u ovom prostoru uz Koranu pa se došlo do tri različite varijante.
– Jedna kaže da se radi o organizaciji kojom se formira linearni park uz rijeku Koranu, gdje se taj parkovni prostor razlikuje od dijela koji je udaljen od rijeke. Drugu smo nazvali otoci u zelenilu, kao model organizacije prostora u kojem se točkasto pojavljuju sadržaji okruženi s dominantno zelenim površinama. I treći model u kojem se postavlja nova gradska matrica, koja može udomiti sve ove sadržaje unutar tako postavljene prostorne strukture. Moguće je da se neki od tih modela preklope i da se dobije unaprijeđeno rješenje ili da se pokaže da je neki nedovoljno kvalitetan pa se dalje neće uzimati u razmatranje, izjavio je Šmit. (KAportal.hr)