Ekipa Potrage na migrantskoj ruti kroz Karlovačku županiju – pred kamerama kod Slunja policija privela cijelu skupinu!

Tri tisuće migranata trenutačno je registrirano u Bihaću. Nemaju novca kojim bi platili krijumčarima i tako brže pokušali preći granicu s Hrvatskom, već to pokušavaju sami. Neki i više puta. Cijene krijumčarenja variraju, ovisno o, nazovimo to tako aranžmanu. Radi li se samo o prijelazu u Hrvatsku ili pak transferu do zapadnoeuropskih odredišta.

„Različito je. Neki govore o 300 eura, neki 500, sve do 1500. Različite su cijene, nema nekog standardnog iznosa“, rekla je sutkinja Općinskog suda u Karlovcu Blaženka Lugar Vladić.

Većina migranata sada dolazi iz Afganistana, Sirije, Iraka, sjeverne Afrike
Većina migranata sada dolazi iz Afganistana, Sirije, Iraka, sjeverne Afrike. Oni se kreću preko Grčke, Makedonije, Srbije sve do Bosne i Hercegovine. Tamo zatraže azil kako bi u miru pripremali svoj put u Europsku uniju. Prva prepreka je Hrvatska. Zato i mi našu potragu kojom želimo rekonstruirati krijumčarski put započinjemo upravo u Bihaću. Prvu kolonu srećemo u selu Žegar.

„Svaki dan prođe ih 300 do 500. Idu gore na Pršine uvale na Plješivicu i Plješivicom gore prema Hrvatskoj. Ima dana kada ne idu, no kada krenu kao da imaju neku dojavu“, rekao je Ivica Jurić iz sela Žegar.
„Imaju mobitele i kada dođu tu na raskrsnicu gledaju u mobitel, valjda imaju i navigaciju. To su sve mladi ljudi, neki se vrate, no malo ih se vrati. Kad slušamo Hrvatsku kažu da ne dolaze tamo. Ne znamo ni sami gdje onda ti ljudi nestaju“, rekao je Marko Veljača iz sela Žagar.

Prošli smo cestom koja vodi do kuće za odmor migranata prije nego krenu na drugu stranu preko Plješivice na kojoj je snijeg pa sve do Korenice. Šumskim putem penjali smo se na planinu. Već nakon dva, tri kilometra sreli smo prvu grupu migranata. Pitali smo ih odakle su i kamo su se uputili.

Prvi migrant kojeg smo zaustavili kaže da su iz Afganistana, da su pobjegli od talibana i da idu bilo gdje će se osjećati sigurnima. Loš šumski put spriječio nas je da dođemo do odredišta, kuće pri vrhu planine. Zato smo sljedećeg dana dogovorili da pođemo u patrolu s graničnom policijom Bosne i Hercegovine.

„Imamo tri hiljade migranata koji su stacionirani u Bihaću i tako da je granica napadnuta na svim dijelovima. Prije smo imali povrede granice u ravničarskom dijelu granice, a sada je napadnuta i planina koja je jako surova, nepristupačna, visine do 1600 metara, jednostavno je nepredvidivo gdje se sve mogu migranti naći“, rekao je zapovjednik Jedinice GP Izečić BiH Armin Midžić.

Stali smo i nastavili put pješke.

„Mi se baziramo na puteve, da pokrivamo puteve prema državnoj granici. Pokrivamo pogranična sela i svaki pokret prema državnoj granici i odvraćamo ih i vraćamo u migrantske centre u Bihaću“, rekao je Armin.

“Njima je prema našim saznanjima krajnje odredište Italija, Francuska”

Susrećemo skupinu mlađih migranata. Čini se dio onih koje smo sreli dan ranije na putu od Bihaća prema Plješivici. Prenoćili su pod vedrim nebom iako je noć bila u temperaturnom minusu.

„Njima je prema našim saznanjima krajnje odredište Italija, Francuska, tamo žele naći spas. To su njihove priče u izjavama“, rekao je Armin.

Unatoč naporima policije mnogi prijeđu granicu, uz pomoć krijumčara ili vlastite snalažljivosti.

„Nedavno smo zabilježili dvije krađe motornih vozila i pokušaj ilegalnog prelaska granice. Jedno je vozilo uhvaćeno nedavno u Ogulinu, a jedno se zaustavilo na samoj granici jer su na preprekama probušili gume“, rekao je Armin.

Migranti uhićeni u filmskoj potjeri Ogulinom prema neslužbenim informacijama trebali su samo prijeći granicu i u Hrvatskoj dočekati krijumčare koji bi ih prevezli kroz Sloveniju do Njemačke. Da se čudni automobili kreću uz granicu, primijetio je i slunjski župnik Mile Pecić.

“Krijumčari dolaze iz raznih zemalja”

„Na primjer u mome vrtu smo naši njihovu odjeću koju oni presvlače prije nego ulaze u taj automobil koji ih čeka“, rekao je Mile.

„Krijumčari dolaze iz raznih zemalja, od naših obližnjih zemalja, BiH, Srbije, Albanije. Ima znatan broj iz Ukrajine, javljaju se državljani Sirije i Iraka, Maroka. Različitih nacionalnosti. Ali se povećava i broj naših državljana“, rekla je sutkinja Blaženka.

Mještani sela uz granicu ispod glasa govore da u krijumčarenju migranata sudjeluju i neki njihovi sumještani.

„Svega je bilo, ne bih baš o tome da ne bi nekoga uvaljao. Ma mislim svašta ima, svi gledaju kako će zaraditi na njima“, rekao je Željko iz sela Grabovac.

Dio onih koji ilegalno uđu u Hrvatsku nema više novca kojim bi platili krijumčare. Dezorijentirani su i zapravo ne znaju kamo trebaju ići. Jednu takvu skupinu, u posljednji tren, prije filmske akcije hrvatske policije – sreli smo u mjestu Blagaj nedaleko Slunja.

Migrante je policija odvela u postaju u Slunju. Kakva će njihova sudbina biti dalje to ne znamo. Inače hrvatska policija uz cijelu graničnu crtu strogo kontrolira teretna vozila, posebno ona inozemnih tablica. Pomno se kontroliraju i osobna vozila domaćih tablica jer često ih krijumčari, no i sami migrante koriste za prijevoz do Slovenije.

U 2017. na karlovačkom sudu je osuđeno sedam krijumčara

„Lokalni stanovnici se samo iznenade kada im auto koji je sinoć bio pred kućom ujutro nestao, a poslije ga nađu negdje uz granicu“, rekao je Mile.

U 2017. na karlovačkom sudu je osuđeno sedam krijumčara. Lani čak njih 224-ero. Dok ih je od početka ove godine na odsluženje zatvorske kazne otišlo već osamdeset i dvoje.

„Takvi rezultati su sigurno rezultat boljeg rada policije, no i sve većeg broja ljudi koji se bave krijumčarenjem ilegalnih migranata u našu zemlju“, rekla je sutkinja Blaženka.

Krijumčarenje ljudima ilegalan je biznis isplativiji od krijumčarenja droge

Upućeni kažu, krijumčarenje ljudima ilegalan je biznis isplativiji od krijumčarenja droge. S tim se poslom danas bave svi. Od frizera, konobara, inženjera, bivših vojnika, policajaca. Nema pravila ni kada je u pitanju regrutiranje novih krijumčara.

„Prijatelj je uveo prijatelja i tako su došli. Na riječ nečiju da će biti sve dobro. Nitko nije mislio da je to neko kazneno djelo, već da obavljaju prijevoz, da je to neki oblik taksi usluge. Ne smatraju kada prihvaćaju posao da bi time mogli počiniti i kazneno djelo“, rekla je Blaženka.

Karlovački sud je izuzetno oštar pri određivanju kazne. Za najteže počinitelje dosuđuje čak i 12 godina zatvora.

„Sudi se i onda ako su ostvareni uvjeti oduzima protupravno stečena imovinska korist, mobiteli koji su korišteni u komunikaciji, a isto tako i vozila. Posebno ako su prerađena za prijevoz ilegalnih migranata“, rekla je Blaženka.

Žrtve beskrupuloznih krijumčara

Iako su početkom migrantske krize krijumčari tek sporadično sudjelovali u migracijama, zatvaranjem migrantskog puta i boljom kontrolom granice oni su danas glavni organizatori tog ilegalnog posla. Sutkinja Lugar Vladić nema dileme o čemu se tu radi.

„Moglo bi se reći da se radi o organiziranom kriminalu“, rekla je Blaženka.

Prije četiri godine, kada je migrantska kriza počela, migrirale su obitelji i muškarci srednjih godina. Ovi danas su tek punoljetni ili u srednjim dvadesetima. Za put koji nerijetko traje mjesecima skupili su najviše dvije tisuće eura prodajući prije puta sve što su imali. No na tom putu postaju žrtve beskrupuloznih krijumčara koji im otimaju do zadnjeg eura, a nerijetko niti ne stignu do željenih odredišta. (kaportal.hr)

Facebook Comments