Do sad ih u katastar unijeto više od 10.000 s fotografijama, opisima, zdravstvenim stanjem
– Do sada je u katastar upisano više od 10.000 stabala, nisu još unesena u rubnim dijelovima grada. Iz njega se vidi da je najzastupljenija vrsta u drvoredima Karlovca lipa koje ima 984 komada, drugi je divlji kesten, 709 komada i te su dvije vrste povijesna stabla grada, dok je treća po zastupljenosti breza, koje ima 674 komada. Stabla su ucrtana na javne zelene površine, a u GIS aplikaciji, kada se otvori neko stablo, moguće je vidjeti njegovu fotografiju, opis, lokaciju, funkciju, je li mlađe, srednje ili staro, promjer debla, visina stabla, promjer krošnje, opće zdravstveno stanje stabla. Na temelju svih podataka formira se izvještaj iz kojeg je vidljivo koliko stabala ima u gradu, koje su to vrste, na kojoj lokaciji se nalazi koliko stabala, lokacije panjeva pa možemo na stručan način upravljati stablima u Karlovcu, kazala je na današnjoj pressici tehnička direktorica Zelenila Gordana Purgar, dodavši da u Katastar, čija je izrada započela 2015., treba upisati još 15-ak posto stabala.
O svim drvoredima i stablima u gradu, po riječima direktora Tomislava Vukelića, Zelenilo pažljivo brine pa i odluke o sadnji ili rušenju donosi u suradnji s Gradom, te konzultacijama sa stručnjacima.
– Niti jedno stablo se ne ruši i ne sadi na ho ruk sistem, bez veze! Građani često nemaju strpljenja, neki bi htjeli da se ruše, neki da se sade, ali dok odluka o tome ne bude donesena, nema ni sadnje ni rušenja. Nećemo ni rušiti ni saditi na “divlji” način, poručio je Vukelić.
Svako stablo koje se uklanja, dodao je gradonačelnik Damir Mandić, ne uklanja se po subjektivnom dojmu, nego nakon procjene struke, često i nakon dobivenog mišljenja Šumarskog fakulteta. Ali, za svako srušeno, sadi se novo, po principu “jedan za jedan”, što propisuje i nova Odluka o komunalnom redu.
– To je dosta ambiciozna mjera jer negdje će biti uklanjanja zbog gradnje. Da li će biti novo posađeno na istom ili nekom drugom mjestu, dogovorit će se sa Zelenilom. Cilj je planski saditi, ne prema vlastitom raspoloženju, a ovaj katastar ne samo da pokazuje gdje su koja stabla, nego omogućava i njihovu plansku sadnju, zaključio je Mandić. (kaportal.hr)