Prije 20-ak dana u članku “Zašto godinama svi šute o radioaktivnom plinu u školama?” pisali smo o radioaktivnom plinu radonu koji je u vrijednostima višestruko većim od propisima dozvoljenih zabilježen u ogulinskim, te nekim istarskim osnovnim školama. Tom prilikom uputili smo i određen broj upita na adrese za koje smo smatrali da su nadležne za ovu tematiku. U tom članku objavili smo odgovore koji su do tog trenutka stigli na naše mailove, a još smo čekali odgovor iz Ministarstva unutarnjih poslova, s obzirom da Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost djeluje upravo pod ovim ministarstvom. I nakon nekoliko tjedana stigao je i taj odgovor i objašnjenje, koje objavljujemo u cijelosti.
“Radon je radioaktivni plin koji nastaje radioaktivnim raspadom radija unutar uranijevog niza radioaktivnih raspada odnosno radija koji se nalazi u tlu i stijenama te se nalazi svuda oko nas.
Prisutnost radona u okolišu je prirodna pojava i radon pripada tzv. postojećem ozračenju. To je ozračenje koje već postoji kada treba donijeti odluku o njegovom nadzoru i za koje nije potrebno poduzimati hitne mjere (propisano u članku 4., točka 93. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, Narodne novine broj. 141/13, 39/15, 130/17 i 118/18).
Svrha mjerenja koja spominjete u Vašem upitu, bilo je utvrđivanja inicijalnog stanja koncentracija aktivnosti radona na teritoriju Republike Hrvatske, a za potrebe izrade Akcijskog plana koji predstavlja podlogu za rješavanje dugoročnih rizika od ozračenja radonom.
Mjerenja radona su provedena od 2012. do 2018. godine, a provedena su u okviru praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu i financirana su iz državnog proračuna.
Kada govorimo o mjerenjima radona u školama koje spominjete, izmjerene vrijednosti ukazuju na mogući povećani rizik od moguće pojave štetnih učinaka nakon dugoročnog izlaganja radonu odnosno boravku u prostoru s povećanom koncentracijom radona (nekoliko desetaka godina, odnosno tijekom cijelog života), što znači da je rizik povećan, ali ne znači da će do štetnih učinaka i doći. Stoga, poduzimanje hitnih mjera nije bilo predviđeno, ali se o povećanim koncentracijama treba voditi računa. U datom slučaju, svakako treba ponoviti mjerenja da se utvrdi uzrok ulaska radona i njegov raspored u prostorijama te, ukoliko se pokaže za potrebnim, poduzeti odgovarajuće mjere zaštite. Tako je i navedeno u točki 8. Akcijskog plana za radon za razdoblje 2019. – 2024. donesenog u prosincu 2018. godine da je potrebno ponoviti mjerenja radi utvrđivanja uzroka povećanja koncentracije radona.
Najjednostavnija mjera koja se preporuča kod povećanih koncentracija radona je učestalo prozračivanje prostorija. Sve ostale mjere su kompleksnije mjere i iziskuju praćenje radona koji je kompleksan multidisciplinarni problem i upravo iz tog razloga je donesen Akcijski plan čija izrada i provedba uključuje angažman stručnjaka iz različitih područja te svih relevantnih tijela državne uprave.
O rezultatima provedenih mjerenja tadašnji Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost nije izvještavao s obzirom da za to da nije postojala zakonska obveza. Međutim, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost osigurao je dostupnost lokalnih i nacionalnih informacija o ozračenju radonom u zatvorenom prostoru i povezanim zdravstvenim rizicima, o važnosti mjerenja radona i o tehničkim sredstvima dostupnim za smanjivanje postojećih koncentracija radona. Upravo u tu svrhu rezultati mjerenja su bili objavljeni na web stranicama te kao takvi i dostupni javnosti. Na web stranicama su bile objave o osnovnim informacijama o radonu kao i preporukom što učiniti u slučaju povišenih vrijednosti: “Ako se mjerenjem utvrdi da koncentracija radona u kući premašuje referentnu vrijednost (300 Bqm-3, EU COUNCIL DIRECTIVE 2013/59/EURATOM), predlaže se napraviti ponovno mjerenje (uz pojačano svakodnevno prozračivanje prostorija). Ako su ponovljene vrijednosti ponovno više od preporučenih, tada bi trebalo razmisliti o implementaciji sustava pasivne i/ili aktivne ventilacije zraka”.
S obzirom da je Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost 1. siječnja ove godine pripojen Ravnateljstvu civilne zaštite MUP-a, danas se ti isti podaci nalaze na web stranici: https://civilna-zastita.gov.hr/podrucja-djelovanja/radioloska-i-nuklearna-sigurnost/sluzba-za-nuklearnu-sigurnost/odjel-za-okolis-i-radioaktivni-otpad/radon/176) .
U prosincu 2018. godine donesen je Akcijski plan za radon za rješavanje dugoročnih rizika od ozračenja radonom u stambenim zgradama, zgradama javne namjene te na radnim mjestima, bez obzira na to potječe li radon iz tla, građevnog materijala ili vode uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za zdravstvo, ministarstva nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje, ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i energetiku i ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje. Pravna osnova za donošenje Akcijskog plana za radon je važeći Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti koji se nalazi na spomenutoj web stranici.
Akcijski plan za radon sada daje podlogu za pripremu i provedbu konkretnih aktivnosti vezanih uz radon, a što uključuje i način informiranja javnosti.
Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite je pokrenulo inicijativu za implementaciju provedbenih mjera iz usvojenog Akcijskog plana za radon. U postupku je osnivanje Grupe za praćenje provedbe Akcijskog plana za radon sukladno poglavlju I točki 6. Akcijskog plana za radon. Slijedom toga zatražena su imenovanja predstavnika u Grupu za praćenje iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Uprave za odgoj i obrazovanje, Ministarstva turizma, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Institut Ruđer Bošković, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada i Rudarsko-geološko-naftni fakultet.
Akcijskim planom za radon predviđena je i izrada protokola, uputa, brošura, komunikacijskog plana te obuka svih dionika ove složene problematike u svrhu podizanja svijesti. Također, ovim akcijskim planom biti će uspostavljen sustav za prepoznavanje potencijalnih problema primjenom objektivnih, specijaliziranih i metodološki opravdanih kriterija te po potrebi poduzimanje zaštitnih mjera.”