Na adresu OGportala stiglo je priopćenje bivšeg načelnika općine Saborsko i predsjednik Kriznog stožera obrane, Luke Hodaka. U njemu navodi:
“Reagiram potaknut raspravom o Prijedlogu zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, kao i uoči obilježavanja Dana pada Saborskog. Vezano za određivanje blagdana 18. studenoga kao Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, imam potrebu dodati da uz Vukovar i Škabrnju jednakopravno stoji i Saborsko, mjesto koje je uz Vukovar, podnijelo najveću žrtvu u Domovinskom ratu.
Saborsko je, uz Vukovar, jedino mjesto u Hrvatskoj koje je bilo u potpunom okruženju od Balvan revolucije, odnosno od 04. kolovoza 1991. do konačnog sloma 17. studenog iste godine.
Mještani su se isključivo vlastitim snagama i nadljudskim naporima organizirali u obrani mjesta od četničke i JNA agresije.
Zadnji dan obrane 13.11.1991. godine agresor je silovitim kombiniranim napadom iz zraka i s kopna upao u Saborsko i pritom iskasapio više od pedeset civila koji su se nalazili u svojim kućama.
Do tada su okolna mjesta iz Plitvičkog kraja padala (Rakovica, Sertić Poljana, Poljanak, Vuković Lisina, Matovinska Lisina i Skrada) i većina je lokalnog stanovništva iz tih mjesta izbjegla u Saborsko. Tim je neprilikama u tim mjestima izginulo više od pedesetak civila, a neki su i živi zapaljeni.
Svi su javni i obiteljski objekti u Saborskom bili spaljeni, kao i staro groblje i obije crkve.
Poginulo je dvadesetak branitelja, a ranjenih je bilo više od šezdeset. Organizirali smo izvlačenje preostalih civila (oko tisuću) preko Bosne, od kojih su neki završili i u logorima.
Oko stotinjak preživjelih boraca probijalo se nekoliko dana preko vrleti Kapele. Probojem iz obruča izašli smo 18. studenog 1991. godine. U spomenutom proboju imali smo više desetina ranjenih koje smo uspjeli izvući, kao i desetine zarobljenika koje smo zarobili.
Ukupno je stradalo, po dosadašnjim saznanjima, oko stotinjak civila i branitelja.
Ovim aktivnostima Saborčana izravno je spriječen udar velikosrpske agresije na Karlovac, Ogulin i Rijeku, koji su u tom periodu ozbiljno uspjeli organizirati obranu”-navodi predsjednik kriznog stožera obrane, organizator Ratne postrojbe Saborsko i bojnik HV-a, odlikovan od prvog predsjednika RH Franje Tuđmana, Luka Hodak.
