– Naši pacijenti najčešće su pacijenti s malignim bolestima, Alzheimerovom bolešću, različitim oblicima demencija, ali i s kroničnim bolestima u terminalnoj fazi, zatajenjem pluća, srca, bubrega, jetre… Veliki izazov sigurno će biti vulnerabilne skupine: hrvatski branitelji, stradalnici Domovinskog rata koji su sve starija populacija, imaju zdravstvenih problema i treba im neki oblik palijativne skrbi, tu su sve češće i mlade osobe i djeca s malignim bolestima, ali i drugima, koje medicina dosta dugo liječi i prati i obitelji često žele da oni budu doma. Mi smo ti koji idemo u kuće pacijenata i želimo im pružiti kompleksnu pomoć: delujemo na više razina i somatska i psihološka i duhovna… kako pacijenta, tako i njihovih obitelji i njegovatelja. Prvenstveno se bavimo somatskim problemima jer to su pacijenti koji najčešće imaju bolove, razne simptomi njihove osnovne bolesti, ali i od agresivne terapije, kemoterapije, zračenja… na kisiku su, s kateterima, sondama, respiratorima, raznim drugim pomagalima. Nastojimo, zbog njihovih problema i gubitka energije, tjelesne težine… osigurati im da imaju adekvatnu prehranu i njegu, da im bude doma ugodno, da nemaju tjelesne patnje, da imaju psihološku podršku i oni i njihove obitelji. Znači, želimo poboljšati kvalitetu života pacijenata u terminalnoj fazi bolesti. I pacijentima koji u 90 posto slučajeva žele kraj u svom domu, sa svojim obiteljima, da se to i ostvari. Kompleksan je to cilj, puno je zadataka pa uključujemo i druge zdravstvene i nezdravstvene profesionalce, kazala je dr. Jasna Pletikosa, liječnica u prvom mobilnom palijativnom timu u Karlovačkoj županiji.
Djeluje u Domu zdravlja Karlovac, a njegovo je osnivanje dio sustava palijativne skrbi Karlovačke županije – postoji već godinama Posudionica pomagala pri Ustanovi za zdravstvenu njegu u kući, u tri županijske bolnice osigurano je 20 palijativnih postelja, a radi i Centar za koordinaciju palijativne skrbi koji povezuje sve koji sudjeluju u organizaciji pružanja palijativne skrbi.
– Surađujemo sa 75 timova obiteljske medicine, tri županijske bolnice, bitna nam je suradnja s domovima zdravlja, centrima za socijalnu skrb, ljekarnicima.. Povezani smo preko definiranih komunikacijskih puteva, točno se zna tko može prepoznati palijativnog bolesnika, liječnik, obiteljski ili bolnički nam pošalje obrazac kada procijeni da je potreba za skrbi za takvog pacijenta. Kolegica i ja upisujemo pacijenta u registar i dalje se orgnaizira skrb ovisno o potrebama: uključujemo mobilni palijativni tim, sestre iz Njege u kući, patronažne sestre ili Posudionicu ako je potrebno nabaviti neko pomagalo, objasnila je koordinatorica u Centru Marijana Car.
U registru je 230 palijativnih bolesnika, sve usluge su ugovorene s HZZO, a po Mreži javnozdravstvene službe, u Karlovačkoj županiji može se ugovoriti još jedan mobilni tim. U ovom, prvom, sestra je Mirjana Spudić, koja kaže da njihova prva kućna posjeta palijativnim bolesnicima traje najduže.
– Dva do tri sata jer moramo napraviti procjenu stanja pacijenta, fizikalni pregled, izmjeriti vitalne parametre, pregledati zdravstvenu dokumentaciju, educirati familije koje nekad ne znaju kako pacijenta okrenuti, kako mu pristupiti… Educiramo i pacijenta i obitelj, ostavljamo im brojeve telefona, mogu nas nazvati od ponedjeljka do petka od 7 do 15, u hitnim slučajevima javiti se hitnoj službi, ispričala je Spudić.
Kupnju i održavanje informatičkog programa koji je omogućio povezivanje svih u sustavu palijativne skrbi, te vozilo mobilnom palijativnom timu financirala je Karlovačka županiija sa 100.000 kuna. (kaportal.hr)