Kao što smo nedavni i najavili, OGportal će svake druge nedjelje objavljivati tekstove našeg suradnika, psihologa Ivana Sušnja, koji od nedavno radi u Ogulinu.
Podsjećamo na članak koji smo objavili 18. siječnja, pod naslovom Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, u kojem se navodi detaljnije o radu i uslugama koje se tamo mogu dobiti.
Jedan od problema sa kojima se danas susreću mladi, ali i starija populacija, je depresija. Stoga, Ivan Sušanj danas piše upravo o toj temi, te savjete kako si možete pomoći.
Depresija spada u poremećaje raspoloženja, a ubraja se u najranije opisane medicinske poremećaje u povijesti medicine pa tako i njeno samo ime dolazi iz latinskog jezika, od latinske riječi deprimere, što znači potisnuti, pritisnuti ili udubiti. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je u današnje vrijeme depresija drugi najveći svjetski zdravstveni problem.
Kao što smo ranije naveli depresija je poremećaj raspoloženja i uključuje različite oblike, a dovodi do značajne promjene raspoloženja, mišljenja, volje i ponašanja. Neki od simptoma depresije su:
• intenzivna tuga, samosažaljenje i plačljivost,
• osoba se osjeća potišteno, bezvoljno i bespomoćno, često i naglašenog osjećaja krivnje,
• gubi se interes i sposobnost uživanja u ranije ugodnim aktivnostima,
• koncentracija slabi, a donošenje i manjih odluka postaje otežano,
• osoba je umorna i iscrpljena, nedostatne je energije, povlači se iz svog socijalnog kruga,
• pacijenta muči je nesanica ili se pak javlja pojačana potreba za snom,
• apetit postaje ili značajno smanjen ili pojačan,
• često je prisutna tjeskoba i zabrinutost da će se nešto strašno dogoditi,
• ponekad se javljaju razmišljanja “bolje da me nema” koja nipošto ne treba zanemariti jer su možda već prisutna i suicidalna razmišljanja.
U svakom slučaju, posljedice depresije su velika psihološka patnja osobe, narušen obiteljski život i socijalno funkcioniranje, smanjena radna sposobnost i uopće kvaliteta života.
UZROCI DEPRESIJE
Depresija nastaje kao rezultat međudjelovanja niza bioloških, psiholoških i okolinskih čimbenika.
Kada govorimo o biološkim čimbenicima najvažniju ulogu ima genetsko nasljeđe. Uz genetske čimbenike u nastanku depresije važnu ulogu ima i nedostatak neurotransmitera dopamina.
U psihološke čimbenike za razvoj depresije ubrajaju se značajke temperamenta, kao što je sklonost povlačenju, negativno viđenje sebe, svijeta i budućnosti, naučena bespomoćnost, itd.
Neki od okolinskih čimbenika koji povećavaju opasnost od razvoja depresije su: stresni životni događaji, zlostavljanje, zanemarivanje, razvod, veliki gubitci, itd.
STRES I DEPRESIJA
Uz razne stresne događaje s kojima se osoba susreće tijekom života i koji utječu na pojavu depresije važno je istaknuti da i stres izaziva depresivna stanja. Jedna od posljedica dugotrajnog izlaganja stresovima je i depresija. Ukoliko osoba ne može izaći iz stanja stresa i kontinuirano je izložena njemu to vodi do depresije. To je kompleksna veza i često čini začaran krug. Stres izaziva depresivna stanja, a depresivna osoba ne može lako izaći iz stanja stresa što vodi još lošijoj kliničkoj slici depresije, kao i konzumiranju psihoaktivnih tvari ili alkohola.
STIGMA I DISKRIMINACIJA DEPRESIVNIH OSOBA
Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.
O depresiji možemo čuti mnogo netočnih uvjerenja kao npr. da je znak nečije slabosti, slabog karaktera ili da se depresija može prevladati snagom volje. Nažalost, nije rijetkost da ljudi u današnje vrijeme misle kako emocionalne patnje prouzrokovane depresijom “nisu stvarne” i da bi ih se osoba mogla riješiti samo ako bi se dovoljno potrudila. Pa tako nije rijetkost da onaj koji pati od depresije, kao ni njegova okolina, ne prepozna ovaj ozbiljan emocionalni poremećaj.
Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva te nije znak slabosti. Ona povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti, a depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta. S druge strane, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.
DEPRESIJA I OVISNOST
Ovisnost o alkoholu i depresija često se isprepliću u raznim kombinacijama. Depresija može biti pokretač ovisnog načina pijenja alkohola, može se pojaviti tijekom ovisnosti o alkoholu, zatim u fazama apstinencije te u kriznim životnim situacijama ili kao posljedica uvida u alkoholizam .
U mnogim slučajevima depresija je sekundarna u odnosu na ovisnost o alkoholu. Međutim, u jednog dijela osoba koje piju alkohol depresija je primarna i neposredno ih predisponira za razvoj ovisnosti o alkoholu ili već postojeću ovisnost o alkoholu pogoršava.
Osim alkohola depresija se povezuje i s ovisnošću o psihoaktivnim tvarima gdje osoba koja pati od depresije pokušava liječiti simptome depresije uzimajući određene psihoaktivne tvari, no važno je istaknuti da na taj način osoba neće izliječiti depresiju već da će potonuti i dublje u depresiju te razviti ovisnost o psihoaktivnim tvarima, a sve u pokušaju „samoliječenja“.
POMOĆ
Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti niti se radi o tome da osoba ima slab karakter. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihologom/psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju. Najvažnije je prije nego što depresija uzme maha javiti se za pomoć stručnim osobama.
U našem gradu možete se javiti u Službu za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti koja se nalazi na u prostorijama Doma zdravlja na adresi B. Frankopana 14, Ogulin. Sve usluge u Službi su besplatne i ne trebate imati liječničku uputnicu već se pozivom na mob broj 099/534-7049 ili preko emaila [email protected] dogovara termin.