Aktualno Magazin Psihopomoć S vama kroz svaki dan

Psiholog Ivan Sušanj – Anksioznost

Anksioznost je sastavni dio života. To je osjećaj straha ili nelagode zbog onoga što dolazi npr. prvi dan u školi, odlazak na razgovor za posao ili držanje govora pred ljudima mogu kod većine ljudi uzrokovati da se plaše ili osjećaju napeto. No ako su osjećaji anksioznosti ekstremni, traju dulje od šest mjeseci i ometaju vaš život tj. svakodnevno funkcioniranje, postoje naznake da bi se moglo raditi o anksioznom poremećaju.

Normalno je osjećati se anksiozno, napeto, tjeskobno npr. prilikom prvoga dana na novom radnom mjestu, preseljenju u drugi grad, polaskom u školu, itd. Znači u situacijama kada se suočavamo s nekim problemom ili kada odlučujemo o nekoj važnoj odluci u životu osjećaj tjeskobe je normalna emocija koja je povremena, privremena i kratkotrajna te ne uzrokuje probleme. Obična tjeskoba je osjećaj koji dolazi i odlazi, ali ne ometa vašu svakodnevicu.
Anksioznost je stanje koje se karakterizira  osjećajem unutrašnje uznemirenosti,osjećajem nelagode, straha da će se nešto strašno dogoditi, uz opću  napetost i unutrašnji nemir. Osoba često ima osjećaj da će “eksplodirati”, da će izgubiti kontrolu nad sobom, da će joj se desiti nešto “strašno”. Ona se očituje fizičkim i psihičkim simptomima koje osoba doživljava kao izrazito neugodne.

Anksiozni poremećaj je jedan od najučestalijih mentalnih poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Kada govorimo o tipovima anksioznog poremećaja postoji ih nekoliko, a neki od osnovnih su:
• panični poremećaj,
• agorafobija,
• specifična fobija,
• socijalni anksiozni poremećaj,
• separacijski anksiozni poremećaj,
• generalizirani anksiozni poremećaj,
• selektivni mutizam.
Kada govorimo o simptomima anksioznog poremećaja oni se razlikuju ovisno o vrsti anksioznog poremećaja, glavne značajke su osjećaj iracionalnog i pretjeranog straha te konstantne uznemirujuće misli koje utječu na svakodnevne aktivnosti u životu anksiozne osobe. Neki od simptoma anksioznosti su:
• lak gubitak strpljenja
• poteškoće s koncentracijom
• očekivanje najgoreg mogućeg ishoda neke situacije
• stalno razmišljanje o najgorem mogućem ishodu
• poteškoće sa spavanjem
• strah od straha, negativne misli
• preokupiranost oko neke stvari, ili opsesivnost
• tjeskoba, depresivni simptomi
• stezanje u prsima
• bolovi u mišićima
• glavobolja, znojenje, tremor,
• zabrinutost,
• teškoće u pamćenju,
• izbjegavanja situacija i osoba koje izazivaju anksioznost,
• sramežljivost, povučenost i nesigurnost u socijalnim kontaktima
Kao što možemo vidjeti iz navedenih simptoma anksioznost ne utječe samo na psihičko stanje osobe već i na fizičko i socijalno funkcioniranje. Također trebamo uzeti u obzir da se mi kao osobe razlikujemo tako da se vrsta, intenzitet simptoma, trajanje i učestalost anksioznosti razlikuju od osobe do osobe. Na primjer, jedna osoba može imati samo nekoliko blagih simptoma, dok druga može imati sve simptome anksioznosti i to vrlo snažnog intenziteta. Važno je istaknuti da iako je svatko ponekad tjeskoban to ne znači da pati od anksioznog poremećaja, o anksioznom poremećaju počinjemo govoriti kada “zabrinutost” počne ozbiljno narušavati svakodnevno normalno funkcioniranje.
Kada govorimo o pojavnosti anksioznog poremećaja smatra se da i do 10% opće populacije pati od nekog oblika anksioznog poremećaja. Žene češće pate od anksioznosti, čak dvije trećine anksioznih su žene.
Liječenje nekog od anksioznog poremećaja je moguće uz adekvatnu stručnu pomoć (psiholog/psihijatar) no isto tako važnu ulogu imaju i članovi obitelji u pružanju podrške osobi koja pati od anksioznog poremećaja. Liječenje ovisi o postavljenoj dijagnozi jer trebamo uzeti u obzir da kao što smo ranije u tekstu naveli postoje različite vrste anksioznog poremećaja, svakoj vrsti se pristupa drugačije zbog različitih simptoma koji se liječe na različite načine te također liječenje treba biti individualno prilagođeno. Anksioznost se može liječiti raznim psihoterapijskim metodama npr. dobri rezultati se postižu kognitivno-bihevioralnom terapijom u kombinaciji sa lijekovima. Tijekom psihoterapije potrebno je dobro informirati osobu o čemu se radi, pomoći joj da razumije svoje simptome te je poticati da aktivno sudjeluje u svome liječenju. Današnje mogućnosti liječenja anksioznosti su široke, značajno smanjuju subjektivnu patnju, a osoba može imati kvalitetniji i sretniji život.
Ukoliko imate potrebu za psihološkom podrškom/pomoći ili imate upite/prijedloge slobodno se možete obratiti na mob: 099/534-7049 ili na email [email protected].