Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i čovječanstvo.
Dan planeta Zemlje u gotovo svim zemljama svijeta obilježava se 22. travnja, a ova godina je ipak posebna jer se obilježava 50. obljetnica.
Prvi put ovaj je događaj obilježen na taj dan 1970. u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu dana prije zgrozio se nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te se, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. travnja proglasi nacionalnim danom proslave planeta Zemlje.
Naziv Earth Day prvi je puta upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području tog grada taj datum slavi kao Dan planeta Zemlje.
Ujedinjeni Narodi su prije deset godina ovaj dan proglasili međunarodnim, a obilježava se u 190 zemalja diljem svijeta, svake godine s posebnim fokusom na određeni problem, ali uvijek jednakim ciljem – razmišljanjem o čovjekovom štetnom učinku na okolišu i njegovim smanjivanjem.
Prvi Dan planeta obilježen velikim akcijama
Prvi Dan planeta Zemlje 1970. pokrenuo je val akcija, uključujući donošenje značajnih zakona o okolišu u SAD. Kao odgovor doneseni su brojni akti o čistom zraku i vodi te ugroženim vrstama životinja i biljaka, a ubrzo je bila stvorena i Agencija za zaštitu okoliša (EPA). Prateći Ameriku, brojne države su nedugo zatim počele usvajati slične zakone.
Ovaj datum još uvijek ima ogroman međunarodni značaj, a 2016. godina je bila posebna jer je baš tada stupio na snagu povijesni Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Klimatske promjene – ovogodišnja tema
Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i čovječanstvo.
Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše.
One se događaju vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju. Mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste već su se preselile na nova staništa. Ako prosječne temperature ne svjetskoj razini budu i dalje nekontrolirano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja.
A što mi možemo napraviti da pomognemo Zemlji?
Biti ekološki osviješten i nije tako teško. Postoji mnogo malih stvari koje svakodnevno možemo raditi, a pomažu očuvanju naše planete.
Evo par ideja:
Jedite više lokalno i ekološki uzgojene hrane
Odvajajte otpad i reciklirajte ga
Pažljivo trošite vodu
Gasite svjetla kada vam nisu potrebna
Ne bacajte smeće u prirodu
Više koristite papirnatu ambalažu, a manje onu plastičnu
Koristite baterije koje se mogu ponovno napuniti
Manje trošite papir, npr. račune plaćajte preko interneta
Manje se vozite automobilom, a više koristite bicikl
