U svjetlu pandemije koronavirusa nema sumnje kako će rezultati za 2020. godinu biti dramatično različiti, no na njih ćemo još morati pričekati.
Državni zavod za statistiku objavio je opsežno izvješće o stopama nezaposlenosti u Hrvatskoj od 1998. do 2019. godine. U svjetlu pandemije koronavirusa nema sumnje kako će rezultati za 2020. godinu biti dramatično različiti, no na njih ćemo još morati pričekati.
Što se tiče 2019. godine, Karlovačka županija otprilike je u hrvatskoj sredini, iako je stopa nezaposlenosti (koja se mjeri kao omjer nezaposlenih osoba prema ukupnom aktivnom stanovništvu, dakle bez djece, umirovljenika i nesposobnih za rad po nekoj drugoj osnovi) u njoj nešto veća od hrvatskog prosjeka. No, u usporedbi s drugim županijama nalazi se na 10. mjestu, znači taman na rubu gornjeg dijela ljestvice.
Stopa nezaposlenosti u Karlovačkoj županiji tako iznosi 9,9%, što je nešto više od hrvatskog prosjeka od 9,1%. Uz Zadarsku županiju sa stopom 9,2%, Karlovačka je najbliže hrvatskom prosjeku, sve ostale županije su ili znatno bolje ili znatno gore, što još jednom potvrđuje tezu o “dvije Hrvatske”, pri čemu su Zadarska i Karlovačka napravile kakav-takav iskorak pa su odvojene u – “zlatnoj sredini” ili “srednjoj žalosti”, ovisno kako ćemo se već prema tome postaviti.
Najniža nezaposlenost je u Gradu Zagrebu (3,7%), a slijede Varaždinska županija s okruglih 4 posto nezaposlenosti i Istarska sa 4,6%. Na drugoj stranici ljestvice su Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija koje gotovo da dosežu i granicu od 20% nezaposlenih – na samom je dnu Sisačko-moslavačka županija sa 19,9%, dok Virovitičko-podravska bilježi 19,6%.
Manje nezaposlenih nego u Karlovačkoj županiji ima i u, redom, od boljih prema lošijima: Međimurskoj, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Primorsko-goranskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, dok je lošija situacija, uz već spomenute, i u, opet redom od boljih prema najlošijima: Ličko-senjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Požeško-slavonskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Gledajući kroz godine, vidljivo je da je nezaposlenost ipak bila u kontinuiranom padu. Nesumnjivo je na to utjecala i vrlo nepovoljna demografska situacija u Hrvatskoj, kako ona prirodna, tako i iseljavanje u posljednjim godinama, no sve to ipak nije baš tolikih razmjera – primjerice, u Karlovačkoj županiji najveća je stopa nezaposlenosti bila 2001. godine, iz današnje perspektive ipak gotovo nevjerojatnih 33,1%.(KAportal)