Najezda čagljeva na širem karlovačkom području – dolaze tik uz kuće, u Dugoj Resi viđeni i na gradskim ulicama

Iako je riječ o divljači koja nikad prije nije obitavala u našim krajevima, no toliko se razmnožila i udomaćila, da i uz redoviti godišnji odstrel nema pomaka u smanjenju populacije

Sve veći broj čagljeva nastanio se na širem karlovačkom području. Naime, i uz redoviti godišnji odsrtel, u zadnjih nekoliko godina drastično je povećana populacija ove izrazito strvinarske vrste divljeg psa, koje sve češće primjećuju i sami mještani. Iako je to životinja koja nije nikad prije obitavala u našim krajevima, toliko se razmnožila i udomaćila da se postavlja pitanje hoće li se uopće ikad iseliti.

Na području lovišta Draganić prvi znani odstrel bio je izvršen još prije osam godina, otkriva nam lovac Filip Grdiša te je od tada na tom prostoru u porastu populacija, što ujedno ne čudi, dodaje Grdiša, jer čagljevi su prirodno i biološki otporna vrsta, a kako na svom staništu nemaju neprijatelja i uz dobre uvjete razmnožavanja, sva im mladunčad preživi.
– Populacija čagljeva koja obitava na ovom području moglo bi se reći da je i teritorijalno vezana, jer očito imaju dovoljno hrane i mira za sigurnost i razmnožavanje, te nemaju veliki radijus kretanja, kaže nam Filip Grdiša iz LD Draganić.
Iako sve češće obitavaju u blizini naselja, u pravilu su bezopasni za ljude, no njihovo sablasno zavijanje usred noći u mnogima izaziva strah. Međutim, prisustvo čagljeva stvara ozbiljne probleme lovištima. Naime, čagalj je opasan predator za svu divljač. Gdje god se čagalj pojavi, ondje se i broj lisica automatski smanji. Međutim, čagalj nije opasan samo za sitnu divljač, nego i visoku, pa se u mjestima u kojima obitava smanjuje se i broj srneće divljači, otkrivaju nam dalje lovci.

Odstrel čagljeva, konkretno na području lovišta lovačkog društva Dragnić, vrši se tijekom cijele godine, iznimka su periodi kada su ženke bređe ili dok vode sitnu mladunčad, otkriva nam Grdiša, no usprkos tome smanjenje njihova broja u populaciji se ne primjećuje.
No, ono što se uočava, barem u slučajevima na području lovišta Draganić, da niti kod jedne jedinke nije utvrđena nikakva bolest, što nije slučaj kod ostale divljači, pa samim time očito da ni prirodno održavanje ravnoteže ne ide na ruku u smanjenju broja čagljeva na širem karlovačkom području. (kaportal.hr)


 

Facebook Comments