Psiholog Ivan Sušanj – Mentalno zdravlje

Kada govorimo o mentalnom zdravlju najčešće prve asocijacije su nam emocionalne teškoće poput depresije, anksioznih poremećaja, paničnih poremećaja ili pak pomislimo na neke od psihičkih poremećaja, no mentalno zdravlje kao pojam označava puno više od samog odsustva psihičke bolesti. Koju važnost ima mentalno zdravlje za dobrobit svake osobe uvidjela je i Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) koja u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) od 1992. godine 10. listopada obilježava kao Svjetski dan mentalnog zdravlja jer „nema zdravlja bez mentalnog zdravlja!“
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno te je sposoban pridonositi zajednici. Danas u vrijeme virusa COVID-19 više nego ikada zna se koliko mentalno zdravlje i psihička stabilnost utječu na uspješno prevladavanje prolaznih životnih teškoća, kriznih situacija, stresnih situacija ali i na prevladavanje drugih tjelesnih bolesti. Mentalno zdravlje predstavlja važan dio općeg zdravlja svakog pojedinca.
No, ne treba misliti da su osobe koje brinu za svoje mentalno zdravlje uvijek sretne i ugodno raspoložene. Svi se mi u životu suočavamo sa životnim teškoćama, problemima, gubicima i stresom. Normalna reakcija je da se u tim trenutcima osjećamo uplašeno, zabrinuto, ljutito ili tužno. Dobro mentalno zdravlje omogućava nam da svoje emocije prihvatimo i suočimo se s teškoćama koristeći svoje snage, vještine i sposobnosti. Mentalno zdravlje podrazumijeva sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama s kojima se surećemo u životu.

Brojni čimbenici utječu na naše mentalno zdravlje. Najčešće se dijele u dvije skupine čimbenika/utjecaja – vanjske i unutrašnje/biološke. Vanjske čine sredina u kojoj dijete ili odrasla osoba živi, odnosno okruženje, uvjeti života, životni stilovi, životna dinamika. Također važno je da li je osoba kroz život imala ili nema neka traumatska iskustva kao što su teški gubitci, zlostavljanje, silovanje, prometna nesreća, itd. Unutrašnji/ biološki utjecaji odnosno genetske predispozicije za nastanak neke mentalne bolesti kao i genetske osnove za strukturu osobnosti, odnosno ranjivost osobe po strukturi njezine osobnosti također imaju utjecaj na mentalno zdravlje. Svaki od ovih čimbenika može na različite načine utjecati na mentalno zdravlje. Koliko će koji od čimbenika utjecati na mentalno zdravlje ovisi od osobe do osobe. Naime, nismo svi isti. Osoba sa bazično jačom strukturom osobnosti lakše se nosi i sa većim stresovima od osobe sa krhkijom strukturom. S druge strane i najsnažnije osobe mogu pokleknuti u situacijama koje su izuzetno teške, iznenadne ili koje dugo traju pa predstavljaju kontinuirani izvor stresa. Također, imamo različite genetski određene strukture osobnosti, u životu su nas pratile različite životne okolnosti, doživjeli smo različite stresne životne situacije, razlikuju se vrijednosni sustavi u obiteljima u kojima smo odgajani, iz različitih smo sredina i okruženja, a sve to daje jedinstven pečat nama samima i definira naš način doživljavanja i proživljavanja situacija u kojima se nalazimo. Zato smo često svjedoci da nešto što jednu osobu jako zabrinjava i muči, nekoj drugoj nije tako strašno i obrnuto.
Kao što održavamo i higijenu tijela tako je i briga o vlastitom mentalnom zdravlju, o svojim osjećajima, odnosima, mislima, jedna vrsta održavanja mentalne higijene. Svaki dan možemo činiti male stvari koje će puno značiti u očuvanju mentalnog zdravlja i psihološke dobrobiti. Neke od njih mogu biti zdrav životni izbor, izdvajanje vremena za sebe, za opuštanje i razmišljanje o sebi, smijanje i zabavu, prepoznavanje stresa i nošenje sa njim, kao i traženje pomoći kada se ne možemo sami izboriti sa problemima. Jako je važno pažnju posvetiti prepoznavanju ranih simptoma teškoća, pa i skrivenih simptoma koji se često javljaju u vidu raznih tjelesnih smetnji, a koje nemaju utvrđen jasan tjelesni uzrok – npr. u vidu kroničnih glavobolja, bolova u leđima i želucu, ubrzanog lupanja srca, teškoća disanja koji su često prikrivene reakcije na stres. Sve navedeno ukazuje na potrebu za ulaganjem ne samo u naše tjelesno, već i u mentalno zdravlje jer su međusobno povezana i jednako su važna za cjelokupnu dobrobit osobe i društva. Ukoliko imate upite ili prijedloge, odnosno želite zakazati termin možete se obratiti na broj mob: 099/534-7049 ili na email [email protected]. Prilikom zakazivanja termina nije vam potrebna uputnica, a sve su usluge besplatne.

Facebook Comments