Svake godine u Hrvatskoj se zabilježe sporadični slučajevi zaraze, no u određenim godinama, zbog povećane populacije mišolikih glodavaca (riđa voluharica, žutogrli miš te u manjoj mjeri šumski miš, poljski miš i livadna voluharica) i određenih klimatskih uvjeta, broj oboljelih bude veći.
Riječ je o opasnoj virusno-infektivnoj bolesti koju uzrokuje hanta virus, a epidemije se javljaju ciklički dok sporadičnih slučajeva ima svake godine. Kod nas se pojavljuju dvije vrste hanta virusa, Puumala i Dobrava, a prenose se udisanjem zraka inficiranog izlučevinama glodavaca, kao što je primjerice riđa voluharica te žutogrli šumski miš. Zbog toga su opasnosti od zaraze najviše izloženi oni koji borave u prirodi, poput šumskih radnika, zemljoradnika, izletnika, planinara, ali i oni koji čiste primjerice podrume u kojima se mogu naći glodavci.
“Simptomi ‘mišje groznice su visoka temperatura, loše opće stanje, crvenilo očiju, glavobolja, a ponekad i mučnina te povraćanje. Kod težih slučajeva može se pojaviti krvarenje na koži i sluznici, a kad dođe do zatajenja bubrega nužna je dijaliza. Smrtnost od ove bolesti u Hrvatskoj je jedan posto. Veće epidemije u Hrvatskoj su bile 2012. te prije tri godine, a najveće tijekom Domovinskog rata 1995. te 2002. godine”, kaže prof. dr. Markotić.
Naglašava da tijekom boravka u prirodi treba posebno paziti na higijenu ruku te ne bi trebalo jesti plodove ubrane u šumi koji nisu dobro oprani. Inače, inkubacija ‘mišje groznice’ može potrajati tjedna do dva, a u nekim slučajevima i do 45 dana.
2017. godine o mišjoj groznici u našem video prilogu “U ordinaciji” je sa doktoricom Žgela razgovarala Martina Regetaš. Pogledajte: