Aktualno OG sada Ogulin

Peglanje službene kartice, kaznene prijave i nepravilnosti utvrđene revizijom: Što se događalo u Crvenom križu Ogulin?

Ravnateljica Crvenog križa Ogulin primala je plaću gotovo 5000 kuna veću nego što joj zakonom pripada. Prema tvrdnjama djelatnika, oni su bili ti koji su joj uređivali stan, a šefica peglala službenu karticu u privatne svrhe. Paketi pomoći, svjedoče i volonteri, jednostavno su nestajali, tjerala ih je čak i da lažiraju potpise ugroženih korisnika. Dobila je kaznenu prijavu, a potom je i državna revizija utvrdila nepravilnosti na gotovo 30 stranica. Svi ljudi iz ove priče dali su svoje iskaze na policiji i pitaju se kako to da je ravnateljica – još uvijek ravnateljica?
Mali je grad pa se sve zna, a dugo se šuška da nešto u Crvenom križu Ogulina ne štima. I nije to samo lokalni trač. Dokazuju to kaznene prijave, ali i nalaz državne revizije.

”Osobno sam bila poslana od strane ravnateljice da idem u robnu kuću u Ogulinu poslovnom karticom kupovati privatne stvari za njen privatni stan”, kaže telefonom bivša djelatnica Crvenog križa.

”Revizija je utvrdila da mjesečno prima veću plaću za 4738 kuna nego što joj po zakonu pripada”, potvrdio je Igor Majetić, bivši član skupštine Crveni križ Ogulin. A paketi pomoći nisu uvijek išli na adrese sirotinje već, kaže Željko Magdić, bivši član skupštine, na adrese kod daleko bogatijih i imućnijih ljudi.

Fešte u Crvenom križu
Bilo je tu toga još. ”U 9 navečer u Crvenom križu ori muzika, pije se konjak, jede se plata. I sad vi meni recite je li to normalno”, pita se bivši zaposlenik Milan Busić.

Svi su ovi ljudi su bivši, od bivših članova skupštine, do bivših zaposlenika. I ne, nisu ogorčeni jer tamo više ne rade, već su ogorčeni na nepravdu i drago im je da nisu više dio toga, govore nam.

Mirela Milanović, bivša zaposlenica, radila je u CK Ogulin pet godina, a otišla je, kaže, zbog loših stvari koje su se tamo događale.
Sve te loše stvari, koje bivši djelatnici navode, prijavljene su u anonimnoj kaznenoj prijavi, ali su i potvrđene nalazom državne revizije. Ima tu svega, nepravilnosti u blagajni s gotovim novcem. Naložila je revizija i evidentiranje prihoda i rashoda s vjerodostojnim, istinitim ispravama. Financijska izvješća su nepotpuna.

”Ja sam imala ugovor kao administrativni referent na projektu ”Zaželi”. Međutim, te poslove nisam nikad radila. Nisam imala pristup računima, financijama i ničemu što je bilo u opisu toga posla”, tvrdi Mirela. Ustvari je, zapravo, radila posao gerontodomaćice, išla po terenu, cijepala drva, a primala daleko veću plaću administratora. Projekt Zaželi, financiran europskim novcem, donio je značajnija sredstva na račun Crvenog Križa u Ogulinu. Tu je stvar krenula nizbrdo, govori nam. Svjedoči to i druga kolegica.

“Mi smo skužili po bankovnim izvodima kada se radio prvi izvještaj za projekt Zaželi, tada smo skužili kako novci nestaju”, rekla je anonimno.

”U dva mjeseca je utrošeno 500.000 kuna, otprilike”, kaže Milanović.

Stvari krenule nizbrdo
To ne bi smjelo tako biti. Taj novac morao se trošiti isključivo namjenski. Na nelogičnosti u trošenju sredstava Mirela je pokušala ukazati.

”I tada su stvari krenule još više nizbrdo, što znači da sam dobila zabranu pristupa u prostoriju u kojoj sam trebala raditi. Ta prostorija je stavljena pod ključ. Nakon toga cijeli kat pod ključ, da bi na kraju bila zaključana cijela zgrada”, priča. Kaže da je zaista bilo zaposleno žena koliko je trebalo biti po projektu, no novac se pretakao po potrebi, pa bi ponekad i zaštekalo. Projekt prekiva edukaciju, plaće i putne troškove. ”Znam da su se žalile da nisu dobile putne troškove”, rekla je Mirela Milanović.
A nisu ni zaposlenici Crvenog križa mogli računati na točan datum plaće. ”Tih godinu dana što sam radio ja niti jedne platne liste nemam. Znalo se događati da plaća dođe, na primjer, 2. 6., a druga dođe 30.7.”, priča Milan Busić, bivši zaposlenik.

Ali zato si je ravnateljica plaću dopunila i to je, crno na bijelo, ustanovila državna revizija.
No, nije to mogla sama, već joj je to morala odobriti predsjednica Odbora i Skupštine društva. Potpisale su ugovor na određeno u trajanju od 15 mjeseci.

”Uf, slušajte, ja sam sad u trgovini. Inače sam na liječenju sa svojim mužem, tako da ne mogu vam o tome ništa govoriti. Imate ravnateljicu, ona će vam se očitovati o tome ako bude trebalo”, rekla nam je predsjednica skupštine i odbora i nadzornog odbora.

Ljutiti zbog nepravde
Pokušali smo dobiti njezinu izjavu. Rekla nam je kako bi rado, ali ne može zbog korone. ”Sad trenutno sam kod kuće jer sam bila u kontaktu s gospođom koja je pozitivna. Čekam odluku liječnika jer mi je još dvoje djelatnika na testiranju”, kaže. Potom nam je rekla da će nas nazvati kasnije.

Sve to oko plaća još bi i preživjeli, govore bivši zaposlenici i volonteri. Ono što ih je najviše ljutilo je nepravedna podjela paketa pomoći za najugroženije. A primjećivali su i da brojčano paketi ne štimaju. ”Znali smo doći u skladište i naći puno manje paketa nego što smo ih ostavili dan prije”, kaže Mirela Milanović.

Popis potrebitih na čije su adrese paketi trebali stići dobivali bi od Centra za socijalnu skrb. Neki su dobili pakete i potpisali, a neki bi izvisili. Potpis bi se lažirao. ”Dobili bi prazne liste, nepotpisane i izvolite izmišljati potpise. Izvolite ih potpisati da se ne primijeti da je vaš rukopis”, tvrdi Mirela.

”Jedini uvid je godišnji izvještaj o utrošenim sredstvima, ali prošlogodišnji nije baš bio detaljno objašnjen kud su sredstva potrošena. Mi tu nemamo nikakav nadzor nad trošenjem novca”, govori gradonačelnik Ogulina Dalibor Domitrović. I dodaje da su često i partneri na projektima. U posljednjem zajedno grade centar za djecu s posebnim potrebama. ”To je trebao biti poseban račun otvoren gdje financijski voditelj ima kontrolu nad novcem, no šest je mjeseci prošlo i nikako da se dogovorimo”, kaže.

Jedinu kontrolu ima ravnateljica izgleda baš u svemu. Kao da se radi o nečemu privatnom, a ne o javnoj humanitarnoj udruzi. Ravnateljičin stan bojao je zaposlenik, govore nam.

“I znamo da se tada službenom karticom kupovala oprema za taj stan”, govori Milanović.

Jedna je zaposlenica na mjestu gerontodomaćice više čuvala njezino dijete, no što je obilazila korisnike. I koristila službeno vozilo u privatne svrhe. Ti papri isto nisu štimali, utvrdila je to državna revizija.
‘Jedan auto je stalno bio kod te gospođe. Mi gotovo da nismo mogli doći do njega. Tako da je nas četvero išlo na teren s jednim autom. Nismo se mogli rasporediti na više terena jer nismo imali vozila, a taj jedan auto je bio kod nje 24 sata doslovno”, ispričala je Mirela. Ta je i jedina ostala još uvijek raditi tamo.

Milanu nije htjela produžiti ugovor, pa mu je za zadnju plaću uvjetovala da se mora odreći osobnog odbitka i dati ga Crvenom križu. Drugim riječima dobiti manju plaću, ucjenjivala ga je ukoliko ne potpiše, drugi zaposlenici neće dobiti plaće. ”Konzultiraj se, ali da znaš da o tome ovisi isplata plaća za sve ostale djelatnike kako i za tebe”, čuje se kako mu govori na snimci. Jednako kao što im je držala bukvicu zato što su radili bez ugovora.

“Znaš meni je to bilo jako zanimljivo da mene pitaju članovi odbora zašto vi nemate ugovore. Ja si postavljam pitanje ovako – kako oni znaju da vi nemate ugovore? Od kud to njima?”, čuje se na snimci.

Prije dvije godine netko je povodom svega ovoga podnio kaznenu prijavu. Državna revizija je godinu poslije radila nadzor, utvrdila nepravilnosti, izvještila Sabor i DORH. Policija je radila izvide i uzela izjave. No sve negdje iz nekog razloga stoji.

“Bahato se ponašala, činila što je htjela, mislila da je dragi Bog. I tako je i trošila sredstva koja su namijenjena za najugroženije. A to je najgora priča”, kaže Magdić.
Ravnateljica nas je povratno nazvala i rekla kako ne želi telefonski dati izjavu, ali da će pisanim putem odgovoriti na naša pitanja. Odgovorila nam je kako se na temelju revizije izrađuje plan uklanjanja nedostataka te da o istome obavještava državnu reviziju, kako joj nitko ne čuva dijete i tvrdi nisu joj djelatnici uređivali stan. Neke odgovore je jednostavno preskočila, poput onog o plaći. Središnjica Crvenog križa rekla nam kako nemaju ovlasti za sankcioniranje.

“Kako bi se to promijenilo, nedavno su pokrenute izmjene Statuta koje će omogućiti sankcioniranje kršenja temeljenih načela Crvenog križa u slučajevima kada odgovorni pojedinci nisu spremni snositi posljedice za svoje djelovanje”, stoji u odgovoru.

DORH nam je odgovorio kako su izvidi još uvijek u tijeku. Ravnateljica je u odgovoru dodala još i kako su izbori, pa eto, zato sve ovo. No, mi se pitamo kakve veze imaju izbori s Crvenim križem i s nepravilnostima koji se vuku još od 2018. godine? (dnevnik.hr)

Pogledajte prilog: