Od 2001. do 2019. godine Hrvatska je izgubila 234.389 stanovnika ističe se u istraživanju podlistka Jutarnjeg lista Novac.hr koji se bavi i potencijalnim mogućnostima kako zaustaviti te trendove, pogotovo u svjetlu pandemije koja je dijelom ipak zaustavila iseljavanje te ponegdje dovela i do djelomičnog povratka iseljenika.
No, podaci za Karlovačku županiju pokazuju da je iseljavanje samo vrh ledene sante, o kojem itekako treba voditi računa, ali je iza drastičnog smanjenja broja stanovnika još izrazitije “bijela kuga”, odnosno totalna demografska katastrofa o kojoj se posljednjih godina sve manje piše. Naime, Karlovačka županija u ovom je stoljeću izgubila 24.878 stanovnika, no podaci DZS-a pokazuju da je čak 17.886 izgubila negativnim prirodnim prirastom, a taj će trend biti još teže zaustaviti, jer stanovništvo zbog sve manje djece postaje sve starije pa će, posljedično, i djece biti još manje.
Dakako, posve u skladu s tim, ni ovih oko 7 tisuća stanovnika koje je županija izgubila iseljavanjem nisu ništa manje katastrofalan podatak, pogotovo zato jer u pravilu odlaze mladi čime stanovništvo županije postaje još starije i šanse za demografsku obnovu praktički nikakve.
U apsolutnim brojkama najviše se stanovnika iselilo iz Osječko-baranjske županije (više od 45 tisuća), no u postotku je najgora situacija u pet županija koje su izgubile više od petine stanovništva samo u 19 godina ovog stoljeća! To su Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i debelo na dnu Sisačko-moslavačka županija, koja je izgubila gotovo četvrtinu stanovništva! No, Karlovačka županija nije puno bolja – osim spomenutih pet županija situacija je gora samo još u Bjelovarsko-bilogorskoj, a onda dolazimo mi sa 17% izgubljenog stanovništva.
Da je zemlja na izdisaju pokazuje i podatak da više nema pozitivnih primjera. U odnosu na 2001. neke županije jesu u plusu, ali od ulaska u EU i to se izmijenilo, pa u odnosu na 2013. godinu – svi gube stanovništvo. Tako je godinama najpozitivnija bila Zadarska županija, no u posljednjih šest godina i ona je izgubila gotovo 3.500 stanovnika.
Jedina pozitivna vijest i potencijalna komparativna prednost za Karlovačku županiju jest blizina Zagreba. U trenutačnoj situaciji u kojoj su iz većeg dijela Hrvatske ljudi prisiljeni tražiti posao u Zagrebu (ako ne odlaze u inozemstvo) neposredna blizina glavnog grada ima i neke pozitivne učinke, iako su isti nedovoljno iskorišteni. Naime, prema procjenama više od 1500 ljudi dnevno putuje iz Karlovca i drugih mjesta županije za Zagreb (ima ih ponešto i u drugom smjeru – oko 150), a te brojke bi s kvalitetnim prometnim rješenjima, prije svega brzim vlakovima, mogle biti i veće.
Sve to urodilo je podatkom da Karlovac i Duga Resa nisu u minusu u unutarnjim migracijama, odnosno omjeru iseljenih i useljenih unutar Hrvatske. Odnosno, tijekom 2019. godine više je ljudi unutar Hrvatske doselilo u Karlovac i Dugu Resu nego što je iz njih iselilo. Malo, ukupno četrdesetak, ali to je podatak koji je ipak pozitivan, no, ponavljamo, isključivo zahvaljujući koliko-toliko solidnoj povezanosti ova dva grada sa Zagrebom. No, županija u cjelini i u tom segmentu gubi stanovništvo (prošle godine stotinjak iseljenih više od useljenih).(KAportal)