Što nas čeka, tek ćemo vidjeti, no dosadašnjih slučajeva mišje groznice u Karlovačkoj županiji već je osmerostruko više nego cijele prošle godine, ali i neusporedivo manje nego 2019.
Pokazuju to slučajevi prijavljeni Zavodu za javno zdravstvo, kojih je ove godine 8.
– Sve prijave su iz OB Ogulin, a pacijenti su sa šireg područja Ogulina. Za sada su svi oboljeli boravili na područjima koja su od prije poznata kao prirodna žarišta, tj. područje Male Kapele i Gorskog Kotara, kazao nam je Branko Zoretić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije.
U posljednjih deset godina najviše prijavljenih slučajeva bilo je 2014., točno 50, te 2019., 29. Lani je Zavodu prijavljen samo jedan, kao i 2018. i 2016. Niti jedan slučaj nije prijavljen 2011., 2013. i 2015., dok je 2012. bilo koliko je već do sad prijavljeno ove godine, osam.
Mišja groznica ili hemoragijske vrućica s bubrežnim sindromom bolesti je s vrućicom, oštećenjem rada bubrega, koji puta krvarenjima (hemoragija) i drugim smetnjama, ponekad veoma teškoj, uz potrebu bolničkog liječenja. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine. Poznata su neka prirodna žarišta, odnosno, enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica. Bolest se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, ali se možemo zaraziti izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike, unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi) i neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima.
Stoga u Zavodu, između ostalog, savjetuju da na otvorenom ne sjedite i ne ležite izravno na tlu, čuvate hranu i piće u zatvorenim spremnicima, kao i osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama, prije jela i pića dobro operete ruke vodom i sapunom ili antiseptikom ili dezinficijensom na bazi alkohola, a plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operete tekućom vodom.
Opasnost prijeti i u zatvorenim prostorima pa spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima, ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl., a čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje, uz korištenje maske preko nosa i usta. (KAportal)