Na europskoj koronakarti naša je obala i dalje narančasta. Zbog pogoršanja epidemiološke situacije na Jadranu, konkretno u četirima dalmatinskim županijama, od ponedjeljka se primjenjuju strože mjere, koje danas predstavlja nacionalni Stožer.
U Hrvatskoj je danas zabilježeno 176 novoboljelih od koronavirusa. Nema preminulih.
14-dnevna stopa incidencije na 100.000 stanovnika je 39,8 posto.
U protekla 24 sata testirano je 4911 osoba, a postotak pozitivnih među testiranima 3,58 posto.
Na bolničkom liječenju je 128 osoba, četiri više nego jučer, a 17 bolesnika je na respiratoru, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Zaključeno s22. srpnja utrošeno 2,987,716 doza cjepiva. Cijepljeno je 1,610.989 osoba.
- Cijepljeno je 47,7 posto odraslog stanovništva, rekao je Beroš.
Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, rekao je kako u ovom tjednu imamo 35 posto više novooboljelih nego u prošlom tjednu. Trenutna 14-dnevna incidencija na 100.000 stanovnika najniža je u Istraskoj županiji, a najviše u Zadarskoj županiji.
Na ljestvici zemalja EU po 14-dnevnoj incidenciji Hrvatska je na 10. mjestu, dok smo po ukupnoj stopi smrtnosti na 20. mjestu. Udio pozitivnih slučajeva u ukupno testiranima je s 4,5 posto.
- Upozoravali smo na mogućnost pojave novih sojeva i to se dogodilo. Delta-soj je među nama i to nas mora tjerati dalje na oprez. Nezahvalno je prognozirati što će se događati dalje. Puno je nepoznanica, cijeli svijet traži svoj način odgovora na globalnu epidemiju. Prolongiranje cijepljenja i podcjenjivanje epidemioloških mjera put su u crveno, put su u sigurni odlazak turista i usporavanje ekonomskih aktivnosti, put su ugrozi zdravstvenog stana. Kome to treba? Nama kao društvu sigurno ne, poručio je Beroš.
- Pravo vrijeme za adekvatan odgovor je sada kad porast novozaraženih nije velik, pridržavanjem mjera i cijepeći se možemo učiniti da rasplamsavanje epidemije bude čim manje. Odgovornost je upravo na nama, toga moramo biti svjesni. Jučer smo komunicirali činjenicu da smo zemlja s najpovoljnijom epidemiološkom situacijom, to je tako trenutno, ali neće biti ako se ne budemo pridržavali mjera. Virus je i dalje oko nas, opreza nikad dosta. To nam mora biti motiv da još jednom razmislimo o ccijepljenju, da ne vjerujemo pisanju teoretičara zavjere. Vjerujemo znanstvenicima i medicini koja nas je već nebrojeno puta spasila od bolesti, dodao je Beroš.
- Preko 3,5 milijarde cijepljenih ukazuje na rezultate. Probali smo napraviti sve što je moguće da odgovorimo na ove globalne izazove. Proširili smo opseg cijepljenja i na neosigurane osobe, pa čak i turiste, mislim da je to sjajna poruka onima koji žele doći u RH. Osigurali smo punktove diljem zemlje, Ljekarnička komora se odazvala prijedlogu da sudjeluju u cijepljenju radimo na edukaciji. Služba za medicinu rada HZJZ na raspolaganju je svim poslodavcima. Prilagođavanje mjera je korak ka suzbijanju. Mi svoje radimo, promišljamo i na dalje, ali loptica je sada na građanima. Svi moramo uprijeti u istom smjeru da bi svladali učinke epidemije, a to je moguće, poručio je Beroš.
Alemka Markotić rekla je kako imamo delta ljeto. Prema podacima oko 70 posto svih oboljelih u Europi su infekcije uzrokovane delta-sojem.
- Možemo očekivati i preko 80 posto, ostalih 20 posto je alfa-varijanta. Ljudi koji su najčešće inficirani su mladi koji putuju, koji su aktivni, koji posjećuju masovna okupljanja. Pri tome, i dalje mlađa populacija nije dala povećanu hospitalizaciju. U najvećem riziku su osobe starije od 55 godina, oni koji imaju različite komorbiditete, koji su imunokompromitirani. Za njih je preporuka da se čim prije cijepe, isto tako da se ubrza davanje druge doze jer jedna ne daje visoku zaštitu posebno protiv delta-varijante. Situacija po zemljama je različita.
- Pratimo sve te brojeve i kontinuirano se upozoravaju oni u rizičnim skupinama da se i dalje treba poštivati mjere iako su cijepljeni. I oni koji su dvaput cijepljeni mogu biti pod povećanim rizikom ako su bolesni i imunokompromitirani. Promišlja se o školama. Preporuka ide prema učiteljima i profesorima da se cijepe, kako bi se nastava mogla organizirati. Oni koji nisu cijepljeni, većina država traže da se nose maske. Djeca nemaju težukliničku sliku, ali mogu prenositi bolest.
- Švedska ima tridesetak zaraženih na 100 tisuća, ali brojevi rastu u većim gradovima. Iako je smrtnost trenutno u padu, znamo da je tu odmak od dva,tri, četiri tjedna od pojačanog broja hospitalizacija i smrtnosti. U Cipru su definirali da je populacija od 20 do 29 godina trenutno najrizičnija, a najmanji je i postotak cijepljenih, dok se najviše razbolijevaju stariji od 55 godina. Njemačka je poslovično vrlo oprezna i restriktivna, traže sve mjere, maska i distanca, ne planiraju otvarati noćne barove.
- Nema novih cjepiva koja bi u sljedećih nekoliko mjeseci dobila odobrenje EMA-e. Očekuje se da će se do kraja desetog mjeseca definirati deset kandidata u terapijskom svojstvu koja će dobiti potporu, pa bi ta istraživanja dobila potporu. Danas će i Moderna dobiti odobrenje za cjepivo djece od 12 do 18 godina, čine se veliki napori na cijepljenju, to ide dobro. Visoki postotak cijepljenih nije završio s teškom kliničkom slikom niti sa smrtnim ishodom. Važno je da se svi cijepe, a oni bolesni i stariji moraju i dalje paziti da ne dolaze u rizičnu situaciju. Ako ćemo voziti auto, svi imamo vozačku dozvolu, to nam ne daje mogućnost da vozimo nekontrolirano. Što se više ljudi cijepi svi smo zaštićeniji, ali oprez moraju imati i cijepljeni, rekla je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić.
Božinović o novim mjerama
- Stožer je dobio nužne epidemiološke mjere za Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku, Primorsko-Goransku, Istarsku te za gradove Novalju, Senj i općinu Karlobag. Na javnim okupljanjima može biti najviše 50 osoba. S covid-potvrdom se može okupiti najviše 1000 osoba. Javna okupljanja i svečanosti svih vrsta mogu trajati najdulje do 24 sata. Na privatnim okupljanjima i svadbenim svečanostima, uključujući svadbe u ugostiteljskim objektima, može biti najviše 15 osoba, dosad je to bilo 30. Više od toga moguće je samo uz covid potvrde. Sajmovi i drugi oblici gospodarskih priredbi mogu se održavati samo uz suglasnost lokalnog i županijskog stožera. Sportska natjecanja uz prisustvo gledatelja mogu se organizirati samo ako svi koji su prisutni posjeduju covid potvrde. Organizatori događaja moraju najkasnije 7 dana prije održavanja poslati namjeru održavanja lokalnom stožeru te zatražiti prethodnu suglasnost, rekao je Božinović.
- Ako se dva stožera ne mogu složiti oko ispunjenja uvjeta takvog događaja ili okupljanja, onda konačnu odluku donosi Nacionalni stožer, rekao je Božinović te dodao da se iznimno mogu dopustiti događanja i okupljanju s više od 1000 osoba, ali uz suglasnost Stožera civilne zaštite RH.
- Obvezujemo županijske stožere da odmah po primitku obavijesti o organizaciji nekog okupljanja provjere jesu li ispunjeni propisani uvjeti. Ako nisu, županijski stožer je obvezan odmah obavijestiti organizatora i reći da kulturna ili sportska manifestacija se ne mogu održati. Održavanje takvih manifestacija onda nije dopušteno. Sve ove mjere donose se do 15. kolovoza, a odluka stupa na snagu u ponedjeljak, 26. srpnja.
- Donesena je i odluka o privremenoj zabrani prelaska državne granice. Potvrde o primitku dvije doze cjepiva ili preboljenju ne smiju biti starije od 270 dana, a ne 210 kao do sada. Što se tiče država za koje se primjenjuju posebne mjere, a koje je objavio HZJZ, imat ćemo dvije kategorije. Za prvu kategoriju bit će negativan PCR test ne stariji od 48 sati i samoizolacija od 14 dana, tako je sa Zanzibarom. Za drugu kategoriju je PCR test ne stariji od 72 sata, ili antigenski ne stariji od 48 sati, to imamo s Velikom Britanijom, Rusijom i Ciprom, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Pala učinkovitost Pfizera?
- Moguće da su to preeliminarni podaci. Na europskoj razini jučer smo o tome raspravljali, sve skupa se još smatra preranim za bilo kakve zaključke. Tek ćemo vidjeti što će se događati s inficiranima i cijepljenima. Treba pratiti ishod, to je tek početna studija. Sve takve stvari morate provjeriti na više studija da bi se smatralo relevantnim. Ne mogu se uzeti samo u obzir brojevi, treba uzeti u obzir cijelu situaciju, radi li se o ljudima s komorbiditetima, radi li se o starijim ljudima….Kad se sve to skupa bude pratilo sljedećih mjeseci, onda ćemo moći u jeku četvrtog vala moći biti pametniji i zaključiti što se događalo. Po svim izvješćima dosad, vidi se da većina onih koji su cijepljeni za sada nisu teže oboljeli i ne zavrašaju sa smrtnim ishodima, rekla je Markotić.
- Potrebno je biti precizan, ne može se komparirati kruške i jabuke. Vrlo je važno razlikovati o čemu govorimo. Ukoliko cjepivo i dalje štiti od teških oblika i smrti, to je ono što je najvažnije. Infekcija i zaraza je jedno, a teški oblik nešto drugo, rekao je Beroš.
Zašto se uvode mjere za cijeli Jadran?
- Ovo je jedna vrsta pooštravanja mjera. Bitno je osim ljetnih radosti, cijeli Jadran u ovom trenutku pleše na granici između narančaste i crvene boje na karti ECDC-a. Ovo su mjere kojima se želi spriječi da se za povratke iz Hrvatske počnu uvodi restrikcije diljem Europe. To je i želja naših gostiju. Hrvatska je prepoznata kao država koja nikad nije izgubila kontrolu nad epidemijom, ali i država čiji pristup vođenju krize nikad nije izgubio doticaj s realnim životom. Prema našim saznanjima gosti i lakše prihvaćaju naše mjere koje su ciljane i time manje restrikitvne, od onih u njihovim zemljama. Osjećaju se sigurnima i to treba biti putokaz našeg ponašanja. Ova odluka je proizvod našeg zajedničkog iskustva, od ulaska u državu do turizma i ponude. Uvjeren sam da s malim korekcijama u našim životima možemo imati dobre učinke na sezonu, rekao je.
- Velika Britanija je postigla ako ne i najbolji rezultat u procjepljivanju starijeg stanovništva koji su najriskantnija skupina. Ukoliko budu čvrsto ostali na tom kursu, svi drugi će moći pratiti tu situaciju i vidjeti koji su efekti popuštanja mjera. Mi pratimo sve što se događa u svijetu. Moramo voditi računa kako se razvija pandemija. Ako se ne zaustavi globalno, ne može se ni lokalno. Hrvatska vlada je osigurala više cjepiva nego što u ovom trenutku stoji na raspolaganju Africi. Kao što ste vidjeli iz današnje odluke, moramo se fokusirati na trenutni cilj, a to je da osiguramo nastavak uspješne sezone i zaštitimo živote, dodao je Božinović.
Upitan uspije li britanski eksperiment, može li i Hrvatska očekivati ukidanje svih mjera?
- Sigurno bi to bila dobra vijest za cijeli svijet, ali u ovom trenutku jedan od elementarnih uvjeta koji su Britanci ispunili – mi nismo. Mi smo u tom smislu daleko od njih. Kad bi se to pokazalo učinkovitim to bi bio dobar poticaj svim ostalima, u dijelu skeptične populacije da se cijepe, rekao je Božinović.
Umrli u KB Dubrava
Na pitanje je li osmero ljudi koji su umrli u KB Dubrava umrlo od koronavirusa, Capak je odgovorio:
- Nismo još spremni objaviti iz razloga što mi baziramo statistiku umrlih od covida na anketi koju ispunjavaju stancionarne zdravstvene ustanove RH i komuniciramo o mortalitetu dnevno. Vidi se da to zahtijeva malo dublju analizu, a vrlo često su prijavljeni komorbiditeti teži od same bolesti covid-19 od koje ti ljudi boluju pa bi trebalo pažljivo provjeriti je li uzrok smrti covid ili nešto drugo. Za ovih osam slučajeva, ali i sve ostale koje analiziramo, treba nam malo više vremena. DZS će tek u rujnu objaviti uzroke smrti za prošlu godinu. Nemojte misliti da je to sporo jer mnoge bogatije zemlje nisu to objavile još ni za 2017. Čim završimo analizu, javno ćemo je objaviti, rekao je Capak.
Treća doza cjepiva
- Vrlo je vjerojatno da će se cijepiti s trećom dozom, neke zemlje su već počele – Turska i Mađarska, ali u specifičnim uvjetima kad je cijepljeno Sinovacom koji pruža manju zaštitu. Turska nakon dvije doze Sinovaca cijepi Pfizerom, sada će i Mađarska krenuti. Nitko u ovom trenutku ne zna kada ćemo krenuti s trećom dozom. Mi produžavamo trajanje covid potvrda na devet mjeseci, neke države su već produžile na godinu dana. To je pitanje na koje znanost i istraživanja trebaju dati odgovor. Neke studije kažu da možda neće biti potrebna treće doza, ali po mišljenju epidemiologa HZJZ-a vrlo je vjerojatno da će biti potrebna ta treća doza, možda nešto ranije za imunokompromitirane nego za opću populaciju.
- Za sada nema relevantnih studija koje bi odgovorile treba li cijepiti trećom dozom, za sada nema razloga za to. Prate se sve studije. Nema podataka o tome da se sada treba cijepiti trećom dozom. Za sada je na cijepljenje jako dobar odgovor, ali i memorija – mogućnost odgovora na virus ako se ponovno sretne s njim. Proizvođači razmišljaju da u sljedećoj generaciji cjepiva uključe i delta-varijantu za koju je nešto niža zaštita, moguće je da bi onda bila preporuka bilo docjepljivanje s tom novom generacijom cjepiva koje bi bilo usmjerno prema imunokompromitiranima ili starijima s teškim bolestima.
Božinović je naglasio da se mjere donose da nam sezona ne završi kao prošlogodišnja, a podsjetio je i da su Portugal i Španjolska preko noći završili u crvenom.
- Odluke se donose da nam sezona ne završi kao prošla. Restriktivnije mjere nikad nismo donosili unaprijed, da ne maltretiramo ljude s restrikcijama. Mjere uvodimo u trenutku kad je to potrebno za spasiti sezonu. Mjere se ne donose unaprijed jer se nikad ne zna kako će se situacija razvijati u nekoliko tjedana. Od prvog dana govorimo da svakodnevno analiziramo ono što se događa kod nas i u svijetu, to je činjenica, a ne floskula. Uvijek ćemo biti za racionalne mjere, kazao je te dodao da misli da su mjere u Hrvatskoj dobro balansirane, rekao je.
Cijepljenje u ljekarnama
Na pitanje o cijepljenju u ljekarnama, odnosno hoće li se trebati naručivati, Beroš je kazao kako se prilagođavaju novim izazovima te su našli opciju da se cijepljenje može provoditi u ljekarnama.
- Ne želimo da to bude ad hoc. Očekujemo da u roku od dva tjedna oni definiraju timove. Zahvalio bih se ljekarničkoj komori koja ulaže velike napore. Pred nama je izazov i implementacija informatičkog rješenja za komunikaciju, rekao je.
Capak je pak rekao kako se u ljekarnama već cijepilo – protiv gripe, i to su radili radili liječnici.
- Do prije dvije godine u kurikulumu za akademsko obrazovanje ljekarnika nije bilo cijepljenja, ali sada će to biti moguće. Ljekarnici će proći tečaj cijepljenja, koji će organizirati Hrvatski zavod za hitnu medicinu, nakon čega će biti moguće cijepljenje. Samo cijepljenje je jednostavno, ali ono što se događa nakon toga zahtijeva edukaciju – reakcija na cijepljenje, anafilaktički šok, sinkopa, rekao je Capak.
Treba li kontrolirati gužve na okupljanjima?
- Sve mjere su puno manje represivnog, a više edukativnog karaktera. Stalnim ponavljanjem, nadamo se da će se povećati broj ljudi koji će to shvatiti i prihvatiti. Kad bi mi razmišljali o tome da se to iskontrolira, brzo bi došli do zaključka – tko bi to radio? Od svih službi koje su angažirane napravili bi policajce koji na mogu ispuniti zadaću. Veliki broj ljudi je pokazao svijest da je ovo situacija koja je opasna, zbog toga se čuvaju i cijepe. S jednim potpunim angažmanom svih službi na terenu, svih stožera i lokalnih vlasti, može se u bitnome utjecati na smanjenje širenja zaraze i to je put kojim idemo. Sinoć je u Splitu bilo 11 tisuća ljudi na utakmici, ali su svi imali covid potvrde. Naša izvješća govore da se na svih 18 ulaza kontroliralo potvrde, bilo je pokušaja da se uđe na tuđu potvrdu i to je otkriveno. Mislim oko četiri osobe koje su prikazale lažne potvrde, podsjećam da je to kazneno djelo, rekao je Božinović.
Sinoć se u Splitu održao najmasovniji događaj od početka epidemije. Na Poljudu je odigrana nogometna utakmica. - Cijepio bih se samo radi Hajduka, radi ničega drugog, samo da mogu biti na utakmici, rekao je jedan od navijača.
A u Tisnom je počeo Garden festival, na koji su stigli i britanski turisti.
- Jedini način kako posjetitelji mogu biti na festivalu jest da moraju imati negativan test ili su preboljeli COVID pa i dalje imaju antitijela ili moraju biti dva puta cijepljeni, rekao je Nick Colgan, direktor Garden resorta.
Broj dosad zaraženih koronavirusom u Europi premašio je 50 milijuna. Zbog širenja zaraznije, delta-varijante, koja je postala dominantna, u posljednje vrijeme raste broj novih slučajeva zaraze u gotovo svim europskim zemljama. S obzirom na to da se cijepljenje usporilo, posvuda se uvode restrikcije za one bez COVID potvrde, a Mađarska će prva u Europi ponuditi i treću dozu.
Dulji razmak između dviju doza cjepiva Pfizer protiv covida-19 vodi do stvaranja više razine antitijela nego kraći razmak, pokazala je britanska studija čiji su rezultati objavljeni u petak, ali pokazuju i da nakon prve doze kroz vrijeme dolazi do pada razine antitijela.(hrt.hr)
