Ovaj put upoznat ćemo čitatelje, a zbog primjene „rodnog semafora“ i čitateljice, o osnovnim uvjetima za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu. Dakle, za invalidsku mirovinu nije osnovni uvjet ostariti već, nažalost, biti bolestan, a onda ispuniti i ostale uvjete.
INVALIDSKA MIROVINA
Uvjeti za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu:
-postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti
-uvjet staža.
Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje,životnu dob,naobrazbu i sposobnost ne može sa profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na dugim poslovima s punim radnim vremenom, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, i to iste ili slične razine obrazovanja.
Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti, bez preostale radne sposobnosti.
Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti i/ili ozljede izvan rada ,prije navršenih 65 godina života,pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe, ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
Radni vijek računa se od 20. godine života , a odnosi se na broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka sposobnosti za rad. Osiguraniku koji je nakon navršene 20.godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij(viša stručna sprema prema ranijim propisima),radni vijek se računa od 23.godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij(visoka stručna sprema prema ranijim propisima) od navršene 26.godine života.
Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje koje osiguranik:
-proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka,
-bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.
Preporučujem onima koji su trajno ili povremeno ostali bez posla da se obavezno prijavljuju Zavodu za zapošljavanje, jer nikada se ne zna da li će im to prijavljivanje trebati za, eventualno,ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu.
Za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije navršene 30.odnosno 35.godine života uvjet staža je jedna odnosno dvije godine staža osiguranja, a potpuni gubitak radne sposobnosti mora nastati za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.
Ako je gubitak radne sposobnosti uzrokovan ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću,pravo na mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
Korisno je napomenuti da se:
-invalidska mirovina zbog smanjene sposobnosti rad(nekada se zvala-invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad)određuje po mirovinskom faktoru 0,8000, što prevedeno znači da iznosi 80% od pune invalidske mirovine, a osiguranik koji je nastavio raditi na nekom drugom radnom mjestu na kojem uvjeti rada nisu u kontraindikaciji s njegovim zdravstvenim tegobama, za vrijeme rada s punim ili nepunim radnim vremenom prima inv. mirovinu po mirovinskom faktoru 0,5000, tj. 50% od pune invalidske mirovine.Za vrijeme rada u takvom statusu ili izvan takvog statusa, korisnik takve mirovine može podnesti zahtjev za priznavanje prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti preko obiteljskog liječnika koji uspostavlja „Prijedlog za medicinsko vještačenje“( stari termin:obrada) isto kao što je uspostavljeno prilikom ostvarivanja prava na dosadašnje pravo, s tim da ,logično, treba medicinskim nalazima dokazati da je došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja. Sve se to može,eventualno, ostvariti prije 65.godine života, a ako se ne ostvari povoljnije pravo, sa 65 godina života mirovina se prevodi u starosnu mirovinu, sa istim iznosom, a za žene se isto prevodi u starosnu mirovinu kada žena u prijelaznom razdoblju navrši godine života kao uvjet za starosnu mirovinu, npr.u 2021.godini 62 godine i 9 mjeseci života.Dakle, iza navršenih starosne dobi za starosnu mirovinu nema više mogućnosti za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu ili povoljniju invalidsku mirovinu.
Međutim, ako takav korisnik za vrijeme rada ispuni uvjete za starosnu mirovinu može podnošenjem zahtjeva takvu mirovinu ostvariti.
Također,nakon prestanka rada s punim ili nepunim radnim vremenom korisnik mora podnesti zahtjev za uspostavljanje rješenja o pravu na inv. mirovinu po mirovinskom faktoru 0,8000 ,jer bi inače, unatoč informatizaciji, moglo doći do previda i štete korisniku.
-invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti određuje po mirovinskom faktoru 1,0000, tj. u 100% iznosu,i kod te vrste mirovine nema mogućnosti ostvarivanja povoljnije mirovine, već se povećava s zakonskim usklađivanjima.Korisnik invalidske mirovine zbog potpunog gubitka sposobnosti za rad po Zakonu o mirovinskom osiguranju ne može raditi i primati mirovinu, dok je to po Zakonu o hrv. braniteljima,kojima je omogućeno da rade manje od 3,5 sati dnevno, ako im je utvrđena potpuna nesposobnost i status HRVI, a uzrok gubitka radne sposobnosti je u cijelosti ili djelomično posljedica obrane suvereniteta Rep.Hrvatske.I ova vrsta mirovine ostvarene po ZOMO-u se navršetkom starosne dobi prevodi u starosnu mirovinu, uz isti iznos mirovine.
Još je bitno naglasiti da se za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu uračunava i tzv.pridodani staž, a to je staž koji se osiguraniku pribraja,kao pomoć radi ranijeg odlaska u mirovinu tj.nemogućnosti ostvarivanja veće količine staža, a izračunava se na način da se od starosne dobi u trenutku ostvarivanja prava , pa do 55.godine života uzimaju 2/3 dobivenog broja godina, a od 55.do 60.godine života uzima se ½ broja( 2,5 godine). Ako se pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje nakon 60.godine života nema prava na pridodani staž.
Za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu uračunavaju se sve vrste staževa, a ako je osiguranik sudjelovao u Domovinskom ratu postoji mogućnost da mirovinu ostvari i po odredbama Zakona o braniteljima,kao npr. pravo na najnižu mirovinu, jer osiguranici sa statusom ratnog vojnog invalida po službenoj dužnosti ostvaruju pravo po ZOHBDR-u, a kod takvih slučajeva važno je da li je korisnik imao neki čin ili obnašao dužnost ustrojbenog mjesta u Domovinskom ratu, jer onda djelomično ostvaruje pravo iz plaće toga čina.
Piše Momir Jakšić Momo