Aktualno Magazin S vama kroz svaki dan Upoznajmo Hrvatsku

Josip Šibarić, prof. – Sunger

Nastavimo li putovati Karolinom od Mrkoplja prema moru dolazimo do Sungera. Sunger je jedno od najhladnijih mjesta u Hrvatskoj, nalazi se na 870 metara nadmorske visine, a prošle godine tamo je postavljena i meteoroška stanica. Prema lanjskom popisu stanovništva ima tek 266 stanovnika. U naselju se nalazi crkva sv. Ćirila i Metoda, a u sklopu katastarske općine Sunger nalazi se planinski vrh Burni Bitoraj koji sa svojih 1385 m/nm predstavlja početak planinskog lanca poznat kao Velika Kapela.


Crkva svetih Ćirila i Metoda podignuta je 1863. Svetište joj je polukružno. Glavni oltar je s retablom na kojemu su kipovi svete braće Ćirila i Metoda te kipovi dvaju vojnika u oklopima koji se slave kao Fabijan papa i sveti Sebastijan. U lađi crkve su i pokrajnji oltari, s lijeve strane je oltar svetog Antuna Padovanskog, a s desne svetog Jurja mučenika. Toranj je ispred lađe kapele, a pokriven je bakrenim limom. Na podu crkve upisana je 1904., godina postavljanja poda i unutarnjeg dovršenja crkve. Oltari su obnovljeni u drugoj polovici 20. stoljeća.

Najpoznatiji stanovnik Sungera je Juraj Petrović, dugogodišnji ogulinski kapelan i župnik (1960.-1990.). Prije toga bio je župnik u Perušiću, za ogulinskog župnikovanja bio je župnik i u Trošmariji, Oštarijama i Zagorju Ogulinskom, a 1990. prešao je na dužnost generalnog vikara nadbiskupije koju je obnašao do 1993. Od 1991. do 1996. ravnatelj je Caritasa Nadbiskupije Riječko-senjske, bio je i biskupov tajnik i poglavar sjemeništa, a službovao je kao župnik i u Vrbovskom, Rijeci i Mrkoplju. Bio je začasni kanonik prvostolnog kaptola. Za vrijeme Domovinskog rata, pomagao je Ogulinu, posebno prognaničkom centru Bjelolasica, ogulinskoj bolnici, ali i ostalim žiteljima Ogulina, zbog čega je proglašen i počasnim građaninom grada Ogulina. Umro je 2018., a pokopan je u Mrkoplju.
U Sungeru se, na staroj trasi Karoline, nalazi Brestova Draga, naselja na gotovo tisuću metara nad morem (980), gdje se nalaze ostaci Fajera – vijadukta iz 1732. godine​ te park šuma Golubinjak. Uređene pješačke staze odvesti će Vas do «Kraljice šume» – divovske jele starosti od preko 250 godina ili «Paklenih vrata» – otvor u stijeni. Također, možete prošetati i do Ledene i Golubinje špilje. U Ledenoj špilji snijeg i led se zadržavaju često i u ljetnim mjesecima, a Golubinja špilja dobila je naziv po golubima dupljašima koji su obitavali u njoj.

Kad sam putovao tuda nisam se informirao o fajerima na vrijeme te sam se vratio u Sunger i nastavio put mora, tako da ih nisam fotografirao. Fajeri (od njem. Pfeiler=stup) su trinaest krnjih piramida od kamenih blokova koji su služili kao upornjaci strmom vijaduktu s drvenim podom i ogradom koji je premošćivao dolinu. Naime, graditelj Karolinske ceste Antun Matija Weiss na jedinstven, ali i neuobičajen način premostio je udolinu – umjesto da cestu gradi okolnim, nešto duljim putem i na taj način zaobiđe depresiju, izgradio je vijadukt s priličnim usponom.
Prema zapisanim podacima, jedne zime krajem 18. stoljeća je teška kočija s četiri konja i dosta putnika na zaleđenom vijaduktu počela klizati i probivši ogradu pala na tlo, a svi putnici i konji ostali su na mjestu mrtvi. Saznavši za to, graditelj Weiss si je tada oduzeo život. Nakon toga izgrađena je okolna cesta, drveni dijelovi vijadukta su istrunuli, a fajeri još uvijek stoje kao simbol jednog rijetkog, neviđenog i neuspješnog arhitektonskog rješenja.

Tekst i fotografije: Josip Šibarić, prof